Nakon sjajne 2022. godine za farmaceutsku industriju u regionu, taj sektor će vjerovatno vidjeti još bolje dane dok evropska populacija stari, pokazuje analiza Bloomberg Adrije. Međutim, glavni izazov za region ostaje ključno izvozno tržište - Rusija.
Cijelu analizu možete pogledati OVDJE.
Inflacija i plate
Ukupna inflacija u 2022. godini nadmašila je inflaciju farmaceutskih proizvoda širom Adria regiona, što je posljedica malog udjela farmaceutskih proizvoda u potrošačkoj korpi, zajedno s vladinim ograničenjima cijena lijekova i konkurentnim javnim nabavkama, pokazuje analiza.
I ukupan rast plata premašio je rast u farmaceutskoj industriji. Slovenija se tu izdvaja, jer je tamo rast plata u ovom sektoru nadmašio prosječni rast plata za 4,5 procentnih poena. Rast plata u Sloveniji podstiču najveće farmaceutske kompanije Lek i Krka, koje zapošljavaju oko 1,2 posto radno sposobnog stanovništva zemlje, pa zaposleni imaju veću pregovaračku moć, pokazuje analiza.
Slovenija se u regionu ističe kao farmaceutski lider, pošto je 28 posto izvoza te države vezano za farmaceutske proizvode, a uglavnom izvozi u Švicarsku. Sve zemlje u regionu, osim Slovenije, bilježe trgovinski deficit u farmaceutskim proizvodima – drugim riječima, više uvoze nego što izvoze.
Zdravstvena zaštita
Kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, Evropska unija je ispred Adria regiona kada se posmatra koliko troše na zdravstvo u poređenju s BDP-om, što se prvenstveno objašnjava nižim platama i ograničenim privatnim zdravstvenim sistemom u regionu. Međutim, građani našeg regiona izdvajaju više novca iz svog džepa zbog lošijeg kvaliteta javne zdravstvene zaštite i dugih lista čekanja.
Kada uporedimo zdravstvenu potrošnju po stanovniku, u regionu građani troše 1.467 eura godišnje, tj. više nego upola manje u odnosu na EU, gdje ta potrošnja iznosi 3.159 eura po stanovniku.
Uz to, u regionu postoji konstantan problem nedostatka lijekova, što pogoršavaju razni faktori, uključujući strogu regulaciju cijena, oslanjanje na strane proizvođače kao što su Kina i Indija za aktivne farmaceutske sastojke i nedavne poremećaje na globalnom energetskom tržištu. Investicije u regionu su u porastu, a kompanije žele smanjiti oslanjanje na strane dobavljače, posebno iz Kine i Indije, širenjem svojih proizvodnih kapaciteta.
Izvoz u Rusiju
Za naš region, Rusija je kritično izvozno tržište farmaceutskih proizvoda pored EU i susjednih zemalja. Prošle godine, logistički izazovi kao što su zabrane putovanja i poteškoće u transportu, primorali su proizvođače da prilagode lance snabdijevanja, što je u nekim slučajevima dovelo do povećanja cijena. Jedan značajan faktor koji utiče na kompanije u regionu je ruska Nacionalna strategija 2030, čiji cilj je da se do 2030. smanji zavisnost od uvoza.
Krka, istaknuti igrač u regionu, imat će koristi od strategije zbog svoje proizvodnje u Rusiji. Međutim, oslanjanje na rublju izlaže Krku volatilnosti valute, dok su finansijski derivati za zaštitu od valutnog rizika ili nepostojeći ili su skupi.
I druge kompanije iz tog sektora, kao što su JGL, Belupo, Bosnalijek i Alkaloid, posluju na tržištima Istočne Evrope. Međutim, suočavaju se s većim deviznim pritiscima zbog toga što se njihovi proizvodni pogoni nalaze van Rusije. Pored toga, oni se susreću s izazovima u vezi s naporima ruske vlade za lokalizacijom.
Kompanije u regionu
Prethodne godine, kompanije iz regiona su imale još jednu sjajnu godinu uprkos nestašici lijekova, poteškoćama u lancu snabdijevanja i tenzijama u Istočnoj Evropi. Zajedno su ostvarili kumulativnu prodaju od 5,435 miliona eura, što predstavlja povećanje od 14 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Ne iznenađuje da se Hospira može pohvaliti najvišim maržama među sličnim kompanijama. Kao dio kompanije Pfizer, Hospira je specijalizovana za proizvodnju patentiranih farmaceutskih proizvoda, što joj omogućava da određuje cijene za svoje proizvode. S druge strane, Bosnalijek je doživio najveći rast prodaje (32 posto) u 2022. Ovaj značajan rast prvenstveno se pripisuje rastućem prisustvu na ruskom tržištu.
Međutim, Krka i Pliva su, prema analizi, kompanije s najboljim učinkom među proizvođačima generičkih lijekova i po marži i po povratu na kapital.
Što se zaliha tiče, farmaceutske kompanije u Adria regionu imaju izrazito visoke nivoe zaliha, u prosjeku 258 dana, što postavlja pitanja o njihovoj efikasnosti u upravljanju zalihama. Složeni lanac snabdijevanja podrazumijeva dugo vrijeme isporuke zbog međunarodnih uvozno-izvoznih procesa, a farmaceutski proizvodi često uključuju kvarljive proizvode s kratkim rokom trajanja, što dovodi do značajnih otpisa.
Međutim, visoke bruto marže farmaceutskog sektora omogućavaju kompanijama da se izbore s ovim izazovima, što rezultira zadovoljavajućim nivoom neto obrtnog kapitala u poređenju s prodajom, kažu analitičari. Ima i onih koji nadmašuju prosjek, kao što su Bosnalijek i Hemofarm, što se dijelom može objasniti značajnim udjelom domaće prodaje, koja dovodi do problema s naplatom potraživanja.
Očekivanja
U budućnosti, očekuje se da će sve starija populacija u Evropi dovesti do povećanja potrošnje u zdravstvu i potražnje za farmaceutskim proizvodima.
Kratkoročni pokazatelji ukazuju na povećanje kapitalnih izdataka i investicija u Adria regionu. Štaviše, relativno sporiji rast plata u farmaceutskom sektoru u poređenju s ukupnim prosjekom daje dodatni podsticaj farmaceutskim kompanijama. Glavni izazovi ostaju izloženost Rusiji i neizvjesnosti vezane za to, očekivana deprecijacija rublje u odnosu na euro i povećane konkurencije u oblasti generičkih lijekova, smatraju analitičari.
.webp){kind=icon}
