.webp){kind=icon}
Globalne dionice i obveznice bilježe pozitivan trend u prvih pet mjeseci 2023. godine zbog usporavanja inflacije i optimističnih prognoza dobiti kompanija za idućih 12 mjeseci. No, analitički tim Bloomberg Adrije upozorava kako još uvijek postoji rizik od povremenih korekcija, prvenstveno zbog budućeg monetarnog stezanja.
Što se Adria regije tiče, tržište dionica zabilježilo je solidne rezultate u prvih pet mjeseci ove godine, izuzev indeksa u Bosni i Hercegovini, koji zaostaju. Indeksi SBITOP, CROBEX10 i BELEX15 nadmašili su širi europski benchmark STOXX600, kao i poljske, mađarske, rumunjske i bugarske indekse.
Cijelu analizu možete pogledati OVDJE.
Kada je riječ o dividendama, slovenske su kompanije već nekoliko godina među vodećima u regiji, s ponderiranim prosječnim prinosom dividende od 6,5 posto u 2022. godini, dok bi očekivani prinos dividende na SBITOP-u od 4,7 posto ove godine trebao biti na samom vrhu regije.
Sve kompanije iz sastava indeksa Crobex10 još uvijek nisu odlučile o isplati dividendi, ali sudeći prema prijedlozima uprava, ponderirani prosječni prinos dividende od 3,1 posto trebao bi biti vrlo blizu prošlogodišnjem rezultatu od 3,2 posto.
Belex15 također nudi solidnu dividendu zahvaljujući naftnoj kompaniji NIS, koja čini 20 posto tog indeksa. Dok makedonske kompanije također redovito isplaćuju dividende, to nije slučaj sa SASE10 i BIRS-om.
Po pitanju državnih obveznica, zbog niže inflacije u usporedbi s prošlom godinom sve zemlje u regiji od početka godine bilježe pad prinosa na obveznice petogodišnje ročnosti – osim Hrvatske.
Naime, Hrvatska je već prošle godine prilagodila prinose zbog očekivanog ulaska u Eurozonu kao pozitivnog čimbenika (5-godišnji prinos u kolovozu 2022. iznosio je 2 posto), što je kasnije pratila blaga korekcija prema gore.
"Strukturno gledano, vidimo potencijal za daljnje smanjenje prinosa na hrvatske obveznice prema razinama Portugala (2,65 posto), Španjolske (2,95 posto) i Slovenije (2,99 posto), s obzirom na slične ekonomske pokazatelje javnog duga i proračunskih deficita. Srbija, Slovenija i Bosna i Hercegovina također su smanjile prinose za 25 baznih bodova do 50 baznih bodova od početka godine, zahvaljujući jačem apetitu za rizikom i boljem profilu ekonomije ove godine. Sjeverna Makedonija bilježi manje smanjenje prinosa i povećanje razlike u odnosu na benchmark, prije svega zbog slabije likvidnosti", pojašnjavaju iz našeg analitičkog tima.
S obzirom na usporavanje inflacije i već uračunata povišenja kamatnih stopa centralnih banaka, BBA analitičari očekuju da će prinosi na obveznice tijekom 2023. godine stagnirati.
Ključnu ulogu na tržištu obveznica mogao bi odigrati potencijalni zaokret u politici centralnih banaka, odnosno najave smanjenja kamatnih stopa.
"Što se tiče dionica, očekujemo da će se pritisak na marže kompanija smanjiti zbog pada cijena inputa (npr. cijene nafte i plina), a to bi, pak, moglo otvoriti put za rast cijena dionica. S obzirom na izazove u gospodarstvu koji ograničavaju potencijal rasta, fokus investitora danas je više usmjeren na sposobnost kompanija da poboljšaju ili barem obrane profitabilnost. Adria regija ima svoje specifičnosti, poput niske likvidnosti i malog broja kotiranih kompanija, što znači da se vanjski utjecaji sporije prenose. Više dividendi moglo bi privući strane investitore, posebno na burzi u Bosni i Hercegovini, gdje su prinosi dividendi najmanji", ističu analitičari Bloomberg Adrije.
Naglašavaju kako u regiji, po pitanju izdanja državnih obveznica, primjećuju dvije vrste diversifikacije. Prva je geografska, kroz izdavanje na više tržišta, a druga je motiviranje snažnije participacije malih ulagača (aktivacije građana). Cilj obje metode je osiguravanje jeftinijeg zaduživanja.
'Narodne' obveznice
Slovenska vlada je objavila kako razmatra izdanja obveznica u američkom dolaru, japanskom jenu i kineskom juanu. Iako bi se na tim tržištima moglo postići nešto jeftinije nominalno zaduživanje, ukupni trošak zaduživanja i dalje ovisi o troškovima valutne zaštite, koji se obično uključuju (putem valutnih swapova) u cijenu emisije.
"Drugi način diversifikacije koji vidimo je najava makedonske vlade o izdavanju obveznica dostupnih građanstvu u lipnju 2023., u iznosu od 50 milijuna eura. Očekuje se da će kamatna stopa biti viša od one koju nude banke na depozite, ali niža od kamata države na financijskom tržištu. To će biti druga takva obveznica ove godine u regiji Adria nakon što je hrvatska vlada uspješno izdala iznos od 1,5 milijardi eura, a očekuje se i još jedno izdanje u Hrvatskoj krajem 2023. godine. Kada je riječ o korporativnim obveznicama, u Adria regiji ne vidimo veliki interes za takva izdanja zbog još uvijek prihvatljivih razina kamatnih stopa na bankovne kredite", elaboriraju naši analitičari i dodaju kako je jedan od pozitivnih primjera najava srpske MK Grupe o mogućem izdanju zelene obveznice.
Inverzna krivulja prinosa (negativna razlika između 10-godišnjih i 2-godišnjih državnih obveznica) često je u prošlosti bila najava recesije. Trenutno nema negativnih razlika u odnosu na benchmarke u regiji Adria, ali u SAD-u i eurozoni imamo upravo takve znakove već neko vrijeme. Stoga investitori očekuju da će se američko gospodarstvo, kao i eurozona, uskoro suočiti s recesijom (i traže veće prinose na kratki rok), dok na dugoročnom planu očekuju smirenje gospodarske situacije.
Naša regija je još uvijek u boljem gospodarskom stanju od ranije spomenutih gospodarstava, ali ako se situacija pogorša kod glavnih trgovinskih partnera, to će svakako utjecati na kretanje prinosa na obveznice u regiji, s obzirom na ovisnost regije o europskom gospodarstvu.
"Što se tiče implikacija prinosa državnih obveznica na kamatne stope kredita u lokalnim bankovnim sustavima, očekujemo da će se kamatne stope na kredite kretati prema gore do kraja 2023. godine. Uspoređujući ih s depozitima, kamatne stope na kredite imaju veći potencijal rasta, iako to može biti spor proces. Banke će nastaviti pratiti politiku centralnih banaka i tržišne uvjete, ali mogu se očekivati postupna povećanja", zaključili su analitičari Bloomberg Adrije.
