Nakon višegodišnje dominacije na globalnim tržištima kapitala, grupa "veličanstvenih sedam" (engl. Magnificent 7) početkom 2026. godine ulazi u fazu bolnog otrježnjenja. Dok je prethodni period bio obilježen bezuslovnom euforijom oko generativne vještačke inteligencije, fokus investitora drastično se pomjerio s obećanja o budućoj dominaciji na trenutnu operativnu disciplinu. Tržište više ne nagrađuje samo pominjanje AI potencijala, već svaku najavu daljnjeg širenja posmatra kroz prizmu rizika, uz sumnju da su valuacije dostigle vrhunac koji aktuelni poslovni rezultati, uprkos tehnološkom napretku, sve teže opravdavaju.
Direktna posljedica tog skepticizma jeste fokus na enormne kapitalne izdatke (CapEx), koji su od pokretača rasta postali glavna tačka pritiska za tehnološke gigante. Meta, Alphabet, Amazon i Microsoft šokirali su tržište najavom kolektivnih planova potrošnje koji za 2026. dostižu i do 700 milijardi dolara, što predstavlja gotovo 60 posto veća ulaganja u odnosu na nivoe iz 2025. godine. Ova agresivna izgradnja data centara i AI infrastrukture izaziva opravdan strah da stvarna monetizacija novih tehnologija neće moći pratiti ubrzani tempo troškova, pretvarajući nekadašnje generatore gotovine u kapitalno intenzivne sisteme s vrlo upitnim kratkoročnim povratom na investiciju.
Takav pritisak na bilanse doveo je do oštre diferencijacije unutar same grupe, gdje se pobjednici više ne biraju po viziji, već po troškovnoj efikasnosti. Apple je, tako, zabilježio najmanji pad upravo zato što je zadržao konzervativan pristup s niskim CapExom, čime je sačuvao povjerenje investitora koji u neizvjesnim vremenima traže stabilne novčane tokove. Na suprotnoj strani, Nvidia ostaje jedini akter koji direktno profitira, jer se masovni rashodi njenih konkurenata prelivaju pravo u njenu kasu kroz prodaju čipova.
Istovremeno, Tesla prolazi kroz sopstvenu krizu: pad prihoda od prodaje električnih vozila i slabljenje dobiti dodatno su je izolovali, potvrđujući da status tehnološkog lidera u 2026. zahtijeva mnogo više od stare slave i obećanja o autonomnoj budućnosti.
Dodatni pritisak na postojeće tehnološke lidere mogao bi stvoriti i najavljeni IPO OpenAI-ja, koji bi krajem 2026. mogao postati najveći izlazak na berzu u historiji. Takav potez mogao bi preusmjeriti značajan dio likvidnosti s tržišta i podstaknuti investitore na rebalans portfelja unutar grupe "veličanstvenih sedam", posebno ako OpenAI dobije status direktnog, samostalnog AI benchmarka. S obzirom na to da kompanija i dalje bilježi gubitke mjerene milijardama dolara, javna valuacija dodatno bi izoštrila fokus tržišta na održivost i monetizaciju AI modela.
Za Microsoft i Nvidiju, koji su ujedno i ključni investitori u OpenAI, ovaj IPO mogao bi značiti ogroman knjigovodstveni dobitak, ali i početak perioda u kojem će se njihove sopstvene AI strategije mjeriti direktno u odnosu na uspjeh kompanije koja je pokrenula aktuelni talas vještačke inteligencije.
Treba istaći da grupa "veličanstvenih sedam" od početka godine bilježi slabiji trend, uz pritiske koji su dodatno ojačali tokom februara, dok je ostatak indeksa S&P stabilno rastao i ostao u plusu. To je dovelo do jasnog odmaka u korist šireg tržišta, koje se ove godine kreće znatno stabilnije od najvećih akcija.
Grupa "veličanstvenih sedam" više nije jedinstvena investiciona tema, već skup kompanija s različitim nivoima rizika i izloženosti AI ciklusu. Ključno pitanje za tržište postaje tempo povrata na kapital, a ne sama veličina investicija. Dok Nvidia profitira od investicijskog talasa, a Apple od uzdržanosti, ostali tehnološki giganti morat će dokazati da će današnji rekordni CapEx sutra rezultirati održivim rastom profitabilnosti.
