Kreditna aktivnost će usporiti u svim zemljama regiona ove godine, na šta će najviše uticati rastuće kamatne stope, usporavanje privrede i neizvjesnost u vezi s budućnosti ekonomije, pokazuje najnovija analiza Bloomberg Adrije.
Iako je kreditna aktivnost u Adria regiji međugodišnje porasla, ona je u većini država usporila u drugoj polovini 2022. Bit će potrebno neko vrijeme prije nego što se pokaže pun efekt povećanja kamatnih stopa, koje još uvijek ostavljaju prostora da tražnja za nekim kategorijama kredita bude jaka, smatraju analitičari.
Veći troškovi su podstakli kreditnu aktivnost uz cvjetanje privrede u prvom trenutku, a zatim su rast kamatnih stopa, percepcija usporavanja globalne ekonomije i slabija inostrana tražnja djelovali u drugom smjeru.
"Smatramo da će u Adria regionu rastuće kamatne stope doprinijeti opštoj srednjoročnoj ekonomskoj neizvjesnosti, što će oslabiti tražnju za kreditima", dodaju.
"Doći će do pogoršanja kreditnog rizika u bankarskim bilansima zbog lošijeg makroekonomskog okruženja, što će dovesti do toga da banke dodatno pooštre uslove kreditiranja", navodi analitički tim Bloomberg Adrije u najnovijoj analizi. Ipak, oni očekuju da će bankarski sistemi ostati dovoljno kapitalizovani da podrže kreditnu aktivnost u budućnosti.
Što se tiče stambenih kredita, očekuju da će oni usporiti zbog nekoliko faktora, među kojima su najvažniji pad cijena nekretnina, podizanje kamatnih stopa i nesigurnost potrošača u vezi s velikim kupovinama. S druge strane, iako očekuju da će banke pooštriti uslove za kreditiranje, smatraju da će se ta mjera manje odraziti na stambene kredite u odnosu na druge vrste kredita.
"Očekujemo daljnje usporavanje rasta potrošačkih i gotovinskih kredita, jer su oni skuplji i imaju kraći rok dospijeća od stambenih kredita. Potražnja za ovom vrstom kredita će se bolje zadržati u zemljama s nižim prihodima u regionu", navedeno je u analizi.
Struktura kredita za stanovništvo razlikuje se širom regiona. Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija imaju visok udio potrošačkih kredita, što analitičari objašnjavaju većim stopama nezaposlenosti i nižim platama. S druge strane, države članice Evropske unije (Slovenija i Hrvatska) imaju veće učešće stambenih kredita u odnosu na potrošačke kredite.
Što se tiče kredita privredi, i tu očekuju da će kreditna aktivnost usporiti u svim zemljama regiona, a najveći pad očekuju u Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i Hrvatskoj, jer su te zemlje imale neuobičajeno visoke stope rasta u drugoj polovini 2022. godine. "Rastuće kamatne stope će povući potražnju za kreditima naniže, posebno u industrijama koje nude proizvode gdje postoji mala mogućnost da se rastući troškovi brzo prenesu na prodajne cijene", ističe analitički tim.
Dodaju da će smanjen rast kredita za obrtna sredstva i likvidnost biti vođen i smanjenjem tražnje (domaće i inostrane), jer očekuju da će cijene materijala i energije biti niže u 2023. nego u prethodnoj godini, što će povećati potrebe za kreditiranjem. "Vidimo da investicioni krediti rastu sporijim tempom, zbog toga što se mnoge kompanije suzdržavaju ili odgađaju donošenje velikih investicionih odluka", navode u obrazloženju.
Inače, kreditiranje banaka za nefinansijska preduzeća je ključno u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, gdje tržište korporativnih obveznica praktično ne postoji. Ako posmatramo kreditiranje nefinansijskih preduzeća, Hrvatska, Slovenija i Sjeverna Makedonija su zabilježile dvocifrene stope, dok je ostatak regiona rastao sporijim tempom.
.webp){kind=icon}
