Cijene sirovina trenutno su u fazi pada nakon vrtoglavih nivoa dostignutih ranije tokom godine, a ponajviše su utjecaj na tržišna kretanja u Evropi imala ratna dešavanja u Ukrajini. Sve to, naravno, reflektuje se i na Adria region, a analitički tim našeg medija prognozira da nas i u narednim mjesecima očekuje nestabilnost cijena uzrokovana geopolitičkim dešavanjima, ali i borbom protiv inflacije.
Poljoprivreda
Tržišta poljoprivrednih sirovina dostigla su vrhunac tokom prvog polugodišta 2022. Neka od njih zabilježila su najviše vrijednosti svih vremena, poput pšenice koja je 23. maja trgovana za 1.279 dolara po bušelu.
Cijene poljoprivrednih proizvoda, uglavnom žitarica kao što su pomenuta pšenica, ali i kukuruz, čiji su globalni dobavljači Rusija i Ukrajina, znatno su porasle u prvoj polovini 2022. godine, navodi se u izvještaju analitičkog tima Bloomberg Adrije. Cjenovne vrijednosti su nastavile rasti veći dio drugog kvartala 2022. godine, a glavni faktori za takav trend bili su:
• zatvaranje ukrajinskih crnomorskih luka;
• rastuće svjetske cijene đubriva (gdje su Rusija i Ukrajina također globalni dobavljači);
• suše u nekim od zemalja koje su veliki svjetski proizvođači (naročito izražene u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi);
• zabrane izvoza hrane koje je uvelo nekoliko azijskih zemalja proizvođača, poput Indije (usljed straha od nesigurnosti).
Međutim, sredinom juna neki od ovih faktora su se preokrenuli (u tom smislu možda najznačajnije je ponovno otvaranje luke u Odesi za izvoz). To je gurnulo cijene poljoprivrednih proizvoda nadole, pa se tako pšenica vratila na predratne nivoe, zabilježivši pad od 34 posto u odnosu na pik ostvaren ove godine, dok je cijena kukuruza od svog vrhunca u 2022. pala za 11,5 procenata. Jedan od aspekata koji je znatno doprinio ovome bio je pad premija rizika za cijene fjučersa, budući da nije došlo do materijalizacije rizika u okviru ponude u industriji.
"Oko 3,9 miliona tona poljoprivrednih proizvoda izvezeno je iz ukrajinskih crnomorskih luka od početka augusta, u okviru sporazuma o izvozu, pokazali su podaci Ujedinjenih nacija. Kukuruz čini skoro 50, a pšenica oko 25 posto ugovorenog izvoza", kaže se u izvještaju naših analitičara.
Na pad cijene pšenice tokom proteklog mjeseca najviše su utjecala dva faktora:
• pomenuto deblokiranje crnomorskih luka;
• snažan rod u Rusiji, najvećem svjetskom izvozniku, koji je doveo do skoro rekordne količine pšenice koja je postala dostupna za isporuku.
Kada je riječ o kukuruzu, njegova cijena je pala ispod maksimalnih nivoa zabilježenih u maju 2022. (766 dolara za bušel) uglavnom zbog već navedenih otvaranja luka u Ukrajini, što je nadomjestilo probleme izazvane jakim sušama.
Cijena soje je pala za 8,2 procenta u odnosu na maksimum ove godine dostignut u junu (1.582 dolara za bušel). Kako podsjeća naš analitički tim, poremećaji u lancu snabdijevanja i ograničenja trgovine su utjecali na tržište soje tokom pandemije virusa korona. Ovi faktori su smanjili proizvodnju nusproizvoda soje, što se odrazilo i na samo tržište soje. Međutim, cijene soje su sada u padu, prateći kretanja u ostatku agro sektora.
Energija
Cijena nafte tipa brent je nedavno pala ispod nivoa od 90 dolara za barel, prvi put od početka rata u Ukrajini, usljed zabrinutosti u vezi s potražnjom nafte zbog ponovnih lokdauna u Kini i usporavanja globalne privrede. Brent je oslabio 29 posto u odnosu na najnoviji ovogodišnji maksimum zabilježen 8. marta (127,98 dolara za barel).
Pomenuti razlozi za brigu među investitorima su više nego poravnali nestašice koje su mučile sektor još od izbijanja pandemije. Također, za razliku od cijene prirodnog gasa, cijena koja se plaća za naftu u Evropi mnogo manje zavisi od ruskog snabdijevanja, budući da se radi o proizvodu koji se može lakše trgovati širom svijeta, pa je samim tim dostupniji i prijelaz na snabdijevanje od drugih proizvođača.
Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) nastoje ubrzati svoje planove za povećanje proizvodnje sirove nafte. Kompanija Adnoc teži da ostvari kapacitet za pumpanje pet miliona barela nafte dnevno do 2025. godine, umjesto do 2030. kako je ranije planirano. UAE trenutno imaju proizvodni kapacitet nešto viši od četiri miliona barela za dan, ali zbog dogovora u okviru OPEC+, proizvodnja je trenutno bliža nivou od oko 3,16 miliona barela dnevno.
Kada je riječ o prirodnom gasu, stalna neizvjesnost u pogledu pouzdanosti dotoka energenta iz Rusije u Evropu (prekidi u snabdijevanju Sjevernim tokom I) gurnula je TTF cijene s februarskog minimuma od 69,8 eura na najviši nivo svih vremena - 339,2 eura po megavat-satu 26. augusta. To je rast od čak 386 posto, napominje se u izvještaju naših analitičara. Trenutno se trguje po cijeni 37 posto manjoj u odnosu na pik. Krajem augusta, naglo povećanje njemačkih zaliha gasa (na oko 85 procenata kapaciteta) doprinijelo je padu cijena. Ipak, činjenica da je Rusija početkom septembra zaustavila dotok gasa na neodređeno vrijeme i dalje pruža određenu podršku rastu cijene.
Za potrebe analize cijena električne energije naš tim služio se indeksom austrijske energetske berze EXAA (EXAA spot trgovanje uključuje više od 65 trgovaca električnom energijom iz 14 zemalja). Uočeno je da je cijena struje bila izuzetno nestabilna od početka 2022. godine, bilježivši veliku razliku između minimuma u maju (40,7 eura po megavat-satu) i maksimuma u augustu (682,89 eura po megavat-satu). Preciznije, ta razlika iznosi 1.578 posto u periodu od samo tri mjeseca. Trenutno se trguje za oko 250 eura po megavat-satu, što je 174 posto manje u odnosu na pik.
Glavni faktor povećanja cijene električne energije je, kako se ocjenjuje u izvještaju, globalna nestašica gasa.
U Adria regionu kupci električne energije snažno zavise od navedenih tržišnih cijena, što sugeriše da će se troškovi za struju odraziti na profitne marže dobavljača energije u regionu.
Očekivanja
"Za ostatak 2022. i tokom 2023. očekujemo da će se poljoprivredni i energetski proizvodi trgovati na cjenovnim nivoima sličnim sadašnjim ili nešto nižim, ali volatilnost će i dalje biti pristuna", poručuju analitičari Bloomberg Adrije.
U narednih nekoliko mjeseci, dodaju, bit će dosta neizvjesnosti (uglavnom geopolitičkog tipa) i izgleda da će se aktuelni trendovi nastaviti u kraćem, pa i u srednjem roku. S jedne strane, privredno usporavanje može dodatno smanjiti potražnju za sirovinama. S druge strane, pak, strukturni faktori na tržištima sirovina sugerišu da cijene mogu imati određen potencijal pada, imajući u vidu sljedeće faktore:
• geopolitiku, koja će održavati visoke cijene energije;
• prelijevanje visokih cijena energije na cijene ostalih sirovina;
• trenutno nizak nivo zaliha sirovina u svim kategorijama (u junu su globalne zalihe bile 19 posto ispod historijskog prosjeka).
Uz to, cijene sirovina mogu ostati nestabilnije nego inače zbog pojačanog utjecaja klimatskih promjena.
"Dosta značajan indeks cijena hrane FAO u prosjeku je iznosio 138,0 poena u augustu, što je 1,9 niže u odnosu na juli, ali 7,9 procenata više u odnosu na prethodnu godinu. Indeks odražava mjesečne promjene u cijenama korpe osnovnih prehrambenih proizvoda na međunarodnom nivou. Barometar globalnih cijena hrane pao je u augustu peti mjesec zaredom. Ovo opravdava pritisak naniže na cijene poljoprivrednih sirovina", pojašnjavaju analitičari.
Cijene gasa (ICE Endex Dutch TTF Natural Gas Futures Contract) su i dalje više za 207 posto u odnosu na najnižu cijenu iz 2022.
"Vidimo još volatilnosti cijena gasa u budućnosti - potražnja će biti veća na početku grijne sezone, međutim, većina tih faktora je već uračunata u cijenu. Slabija tražnja može negativno utjecati na cijenu, uz mjere ekonomske politike protiv visoke inflacije. Pod pretpostavkom da Rusija neće otvarati gasovode prema Evropi, volatilnost cijene gasa će snažno odražavati igru između potražnje i ponude - ako potražnja za gasom bude smanjena rezovima u potrošnji gasa u najvećim evropskim privredama, ovo će dovesti do smanjenja cijena, ali istovremeno će se odraziti i na pad privredne aktivnosti", zaključuje se u izvještaju.