Grčka ponovno u fokusu financijskih tržišta, ovaj put kao zvijezda

Grčka je ponovno dospjela u fokus financijskih tržišta, no za razliku od prošlog desetljeća, danas ne privlači pažnju kao bolesnik Europe, već kao jedno od najbrže rastućih tržišta eurozone.

Atenski burzovni indeks (ASE) porastao je skoro 30 posto od početka 2025., učvrstivši poziciju Grčke kao tržišne zvijezde i potvrđujući oporavak zemlje koja je još prije nekoliko godina bila sinonim za dužničku katastrofu.

Taj uspon temelji se na povijesnim ekonomskim preokretima: drastičnom smanjenju javnog duga, povratku investicijskog rejtinga, oporavku bankarskog sektora i fiskalnoj disciplini koja je, paradoksalno, sada snažnija u Ateni nego u Berlinu.

Ovaj trend nije slučajan ni nov – Atenski indeks je 2024. porastao za 18 posto, a u 2023. za 44 posto. Za usporedbu, američki S&P 500 završio je 2023. s rastom od 26 posto. Skoro trećinu ASE indeksa čine dionice bankarskog sektora, koje su ove godine u prosjeku porasle skoro 50 posto.

Grčke banke restrukturirane su i nakon više od 15 godina ponovno isplaćuju dividende (3 posto dividendnog prinosa u 2025.). Atraktivne valuacije (price/earnings ratio atenskog indeksa je 9, u usporedbi s MSCI Emerging Markets indeksom od 15) i visoki prinosi ključni su razlozi povratka investitora na tržište.

Slični argumenti nedavno su privukli kapital i na poljsku burzu. Dodatni poticaj daje i činjenica da je FTSE Russell stavio Grčku na "watchlistu" za povratak među razvijena tržišta, što bi moglo otvoriti vrata pasivnim globalnim fondovima.

Vlada Kyriakosa Mitsotakisa, sada u drugom mandatu, provela je niz strukturnih reformi: racionalizaciju javnog sektora, smanjenje sive ekonomije, učinkovitiju naplatu poreza i usvajanje fiskalne konzervativnosti.

Danas Grčka ima investicijski rejting kod sve četiri velike kreditne agencije i zadužuje se po kamatama koje su krajem 2024. bile niže čak i od francuskih. Državni dug pao je s više od 200 posto na oko 150 posto BDP-a, a Vlada planira otplatu prvog paketa bailout zajmova do 2031. – punih deset godina prije roka. Proračunski suficit iznosio je 1,3 posto BDP-a 2024., svrstavajući Grčku među rijetke zemlje eurozone s pozitivnom bilancom.

Vlada se hvali nizom materijalnih simbola oporavka: luksuznim kompleksom izgrađenim na mjestu bivšeg atenskog aerodroma, izgradnjom najviše zgrade u zemlji te otvaranjem podatkovnih centara Microsofta i istraživačkog centra Pfizera.

Ipak, makroekonomski uzlet zasad nije značajno poboljšao životni standard građana. Grčko gospodarstvo i dalje je oko 19 posto manje nego 2007., dok je gospodarstvo EU-a u međuvremenu poraslo za 17 posto. Do 2009., grčki BDP po stanovniku bio je u skladu s europskim prosjekom, ali ga je od tada prestiglo deset država.

Danas je Grčka druga najsiromašnija članica EU-a iza samo Bugarske i najsiromašnija u eurozoni. S obzirom na brzinu približavanja Bugarskoj, sve je realnije da bi Grčka uskoro mogla zauzeti samo dno EU ljestvice.

Štrajkovi javnih službi, prosvjedi i politički skandali – poput željezničke tragedije u Tempi 2023. u kojoj je poginulo 57 ljudi čiji uzrok je bila ljudska pogreška – i dalje odražavaju duboko nepovjerenje u institucije. Demografski trendovi su negativni, s visokim stopama iseljavanja mladih i sve izraženijim klimatskim prijetnjama.

Društvene pukotine podsjećaju da tržišni oporavak ne znači nužno i društveni napredak. Uspjeh Mitsotakisove vlade dugoročno će se mjeriti sposobnošću da grčki model rasta – baziran na turizmu i rentijerstvu – transformira u održivi model temeljen na inovacijama i rastu produktivnosti.

Grčka burza danas je primjer kako reformska agenda i politička stabilnost mogu vratiti tržišno povjerenje. No ključno pitanje ostaje: je li ovo tek ciklički procvat potaknut turizmom i niskim kamatama – ili početak trajne ekonomske transformacije?

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar