Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom za prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 23,2 milijarde KM i povećan je za 41,1 posto, odnosno 6,8 milijardi KM u odnosu na isti period prethodne godine, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH).
U posmatranom periodu izvoz je iznosio 9,39 milijardi KM i za 39,17 posto je veći u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. Količinski izvoz je tek blago porastao za 5,1 posto ili 225.000 tona.
Vrijednosno je uvoz veći za 42,4 posto te je iznosio 13,9 milijardi KM, a količinski uvoz je porastao za devet posto ili 423.000 tona. Pokrivenost uvoza izvozom je smanjena za 2,28 posto i iznosi 66,6 posto, a vanjskotrgovinski deficti je povećan za 49,37 posto i iznosi 4,6 milijardi KM.
"Dešavanja na globalnom nivou su uticala na Evropu, region pa time i na BiH. Nestabilnost na svjetskom tržištu dovela je do povećanja cijena na opštem nivou - u prvih šest mjeseci ove godine suočeni smo s inflacijom koja se manifestuje kroz poskupljenje energenta, repromaterijala, radne snage", za Bloomberg Adriju kaže Zdravko Marinković, predsjednik VTK BiH.
Marinković dalje pojašnjava da je faktor inflacije uticao da nominalno dođe do značajnog povećanja izvoza izraženog u KM, dok je u realnom smislu došlo do povećanja izvoza koji je izražen u količini, ali ne u toj mjeri da je to značajno povećanje.
"S obzirom na to da je ovu godinu do sada u ekonomskom smislu obilježila ukrajinska kriza, prošla godina je bila postpandemijska, 2020. godina pandemijska. Zbog toga je 2019. godina dobra polazna tačka za komparaciju cijena kada je izvoz iznosio 11,9 milijardi KM, a količina izvezene robe 8,8 miliona tona te je prosječna cijena po kilogramu bila 1,35 KM. U 2021. godini izvoz je iznosio 14,6 milijardi KM, a količina izvezene robe 9,3 miliona tona te je prosječna cijena po kilogramu bila 1,56 KM, što je uvećanje za 0,21 KM u periodu dvije godine. Primjetan je rast izvoza i to za 0,5 miliona tona, ali i rast cijena i to za 2,7 milijardi KM. Ukoliko uporedimo po istom metodu prvih šest mjeseci 2022. godine s istim periodom prošle godine, dolazimo do identičnog zaključka. Izvoz za prvih šest mjeseci 2021. je iznosio oko 6,66 milijardi KM, a količina 4,4 miliona tona, što je 1,51 KM po kilogramu robe. U prvih šest mjeseci 2022. godine izvoz je iznosio 9,27 mlilijardi KM, a u tonama 4,62 miliona, što je prosječna cijena dvije KM. Trend rasta izvoza izražen u količini je prisutan i iznosi 0,22 miliona tona, a rast izražen u cijeni je 0,49 KM'', pojašnjava Marinković.
U prvih šest mjeseci najviše smo izvozili električnu energiju, aluminij u sirovim oblicima, sjedala, izolovanu žicu i konstrukcije, a najviše smo uvozili naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala, aluminij u sirovim oblicima, kameni ugalj, automobile i lijekove.
Evropska unija je i dalje najznačajniji vanjskotrgovinski partner naše zemlje, na koju otpada 72,7 posto izvoza i 64,4 posto uvoza. Na drugom mjestu, kao i ranijih godina, su zemlje CEFTA-e, koje u ukupnom izvozu učestvuju sa 19 posto i u uvozu sa 15,8 posto.
Na tržište EU je izvezeno robe u vrijednosti od 6,7 milijardi KM, što je za 37,22 posto više u poređenju s prvih šest mjeseci 2021. godine, dok smo iz EU uvezli robe u vrijednosti od devet milijardi KM ili za 36,4 posto više u odnosu na isti period prošle godine.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner kada je riječ o zemljama EU je Hrvatska, s kojom imamo razmjenu u vrijednosti od 3,7 milijardi KM, pri čemu više uvozimo nego što izvozimo. Tako smo iz Hrvatske uvezli robe u vrijednosti od 2,4 milijarde KM, a izvezli u vrijednosti od 1,3 milijarde KM.
Na tržište CEFTA-e smo izvezli robe u vrijednosti od 1,76 milijardi KM i izvoz je u odnosu na prethodnu godinu veći za 61,23 posto, a uvezli smo robe u vrijednosti od 2,2 milijarde KM, što je za 37,62 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija, na čije tržište smo izvezli robe u vrijednosti od oko 1,29 milijardi KM, što je za 43,02 posto više u odnosu na isti period prošle godine. S druge strane, iz Srbije smo uvezli robe u vrijednosti oko dvije milijarde KM, što je za 28,78 posto više u odnosu na isti period prošle godine.
"Potpuno je jasno da su ove dvije zemlje najznačajnije u vanjskotrgovinskoj razmjeni jer čine oko 30 posto ukupnog obima vanjskotrgovinske razmjene. Međutim, s obje države ostvarujemo deficit koji je s Hrvatskom 1,1 milijardu KM, a sa Srbijom 0,71 milijardu te je ukupan deficit 1,81 milijardu KM, što je 39,34 posto ukupno ostvarenog deficita u prvih šest mjeseci 2022. godine, kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni", pojašnjava Marinković.
Marinković dodaje da je vanjskotrgovinska razmjena sa zemljama EU u konstantnom rastu, što potvrđuje činjenica da s Njemačkom, Austrijom, Italijom i Slovenijom ostvarujemo razmjenu u iznosu od 8,1 milijardu KM ili 34,9 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene.
"Sa svim zemljama je povećan obim vanjskotrgovinske razmjene, što je dobrim dijelom posljedica inflacije. Primjetan je pozitivan trend pokrivenosti uvoza izvozom, koji s Njemačkom iznosi 106,1 posto (u istom periodu prošle godine taj procenat je bio 102,1 posto), s Austrijom 118,6 posto (2021. iznosio 112,3 posto) te s Italijom 95,9 posto (2021. iznosila 75,5 posto). Navedenih pet zemalja iz EU i Srbija i dalje su najznačajnije zemlje partneri. To potvrđuje činjenica da je s ovim zemljama obim vanjskotrgovinske razmjene oko 64,9 posto, što je skoro dvije trećine ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH", naglašava Marinković.
Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH sa zemljama EFTA-e za šest mjeseci 2022. godine iznosio je oko 853 miliona KM, što je više za 244 posto ili oko 504 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.
Najznačajniji partner zemalja EFTA-e je Švicarska, s kojom se obavlja gotovo sva vanjskotrgovinska razmjena koja iznosi 807 miliona KM, a što je 94,6 posto ukupne razmjene sa zemljama EFTA-e.
Kada je riječ o ostalim tržištima, najznačajniji partneri su Turska i Kina. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene s Turskom iznosio je 916 miliona KM, od čega je uvoz 750 milion KM i viši je za 53,75 posto ili oko 260 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.
S Kinom smo razmijenili robu u vrijednosti od oko 405 miliona KM, od čega uvoz iz Kine iznosi 379 miliona KM i veći je za 66,78 posto ili oko 152 miliona KM. Izvoz u Kinu je povećan za 59,17 posto ili oko 10 miliona KM, te iznosi oko 25 miliona KM.
Kada je riječ o sektorima privrede, metalska i elektro industrija najviše učestvuje u robnoj razmjeni i to sa 41,5 posto u ukupnom izvozu i sa 35,9 posto u ukupnom uvozu.
Iz BiH je u prvom polugodištu izvezeno proizvoda metalskog sektora u vrijednosti od 3,9 milijardi KM, što je više za 1,1 milijardu KM ili 42 posto u odnosu na prvo polugodište 2021.
Ovom povećanju je u najvećoj mjeri doprinijelo povećanje izvoza aluminija i njegovih dijelova, dijelova od željeza i čelika, te izvoz elektroindustrije. Elektroindustrija je ostvarila ukupan izvoz u vrijednosti od 1,3 milijarde KM, što je povećanje od 219,6 milijardi KM ili 21 posto u odnosu na prvo polugodište prethodne godine. Proizvode iz ove industrije najviše smo izvozili u Sloveniju, Njemačku, Hrvatsku i Srbiju.
S druge strane, uvezeno je proizvoda metalske industrije u ukupnoj vrijednosti od više od pet milijardi KM, što je više za 1,5 milijardi ili 42 posto u odnosu na prvo polugodište 2021. godine.
Ovom povećanju uvoza su uglavnom doprinijeli povećan uvoz aluminija i dijelova, željeza i čelika i elektroindustrija. Tako je aluminija i proizvoda od aluminija uvezeno u vrijednosti od 886,4 miliona KM, što je više za 680,2 miliona KM ili 234 posto, a najveći dio uvoza otpada na Švicarsku.
Kada je riječ o agro i prehrambenom sektoru, on u ukupnom izvozu učestvuje sa 5,3 posto, a u ukupnom uvozu sa 14,4 posto.
U prvom polugodištu ove godine je izvezeno agro i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 488 miliona KM, što predstavlja povećanje izvoza za 89 miliona KM ili 22 posto.
U izvozu vrijednosno najviše učestvuju masnoće i ulja biljnog i životinjskog porijekla, prerađevine od mesa, proizvodi na bazi žitarica, pića, alkohol i sirće, mlijeko i mliječni proizvodi, voće za jelo.
U prvom polugodištu ove godine u BiH je uvezeno hrane u ukupnoj vrijednosti od dvije milijarde KM, što je povećanje od 470,5 miliona KM ili 31 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Vrijednosno najviše uvozimo meso i druge klaoničke proizvode, razne proizvode za ishranu, hranu za životinje, proizvode na bazi žitarica i pića, alkohol i sirće.
Grana industrije koja dugi niz godina ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni je drvna industrija. Drvni sektor u ukupnom izvozu učestvuje sa 10, a u ukupnom uvozu sa 2,1 posto. Ostvaren je suficit od 640 miliona KM i veći je za 16,4 posto ili oko 90 miliona KM u odnosu na isti period 2021. godine.
Vrijednost izvoza drvne industrije iznosila je 926,2 miliona i veći je za 2,3 posto u odnosu na šest mjeseci 2021. Najveći porast izvoza ostvarili su proizvodi šumarstva, građevinska stolarija, rezana građa i elementi, ploče i furnir. Namještaj je u ukupnom izvozu učestvovao sa 37 posto i iznosio je 344,7 miliona KM, odnosno 4,2 miliona KM ili jedan posto manje nego u istom periodu lani.
Bloomberg
Oko 90 posto izvoza drvne industrije realizovano je na top 20 izvoznih tržišta među kojima su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Holandija i Francuska. Bitno je naglasiti da je izvoz u Srbiju povećan za 200 posto ili za 62,7 miliona KM.
Ukupan uvoz drvnog sektora je iznosio 286,4 miliona KM i veći je za 81,9 miliona KM ili u procentima za 40 posto u poređenju s prvih šest mjeseci 2021. godine. Sve grupe proizvoda ostvarile su porast uvoza, a najveći porast uvoza ostvarili su: montažne drvene kuće, proizvodi šumarstva, rezana građa i građevinska stolarija, ploče i furnir.
Ono što bi u narednom periodu mogla biti otežavajuća okolnost za bosanskohercegovačke izvoznike je ulazak Hrvatske u Šengen.
''Šengenski prostor po mnogo čemu funkcioniše kao teritorija jedne države – bez unutrašnjih graničnih kontrola. Ulazak Hrvatske u Šengen će imati implikacije na BiH. S obzirom na to da graničimo s Hrvatskom, naši izvoznici će biti suočeni sa strožijim mjerama kako za putnički tako i teretni saobraćaj. Hrvatska će praktično štititi vanjske granice Šengena, što implicira da će biti pojačane kontrole na granici, kao i oštriji uslovi za ulazak u državu, što će vjerovatno izazvati veće gužve na graničnim prelazima'', ističe Marinković.
Depositphotos
A da bi došlo do poboljšanja vanjskotrgovinskog bilansa potrebno je da vlasti na svim nivoima imaju sistematski pristup strateškom rješavanju pitanja koja se tiču privrednih grana.
"Dobar primjer je mliječna industrija kao jedna od privrednih grana gdje su proizvođači orijentisani na proizvodnju proizvoda s niskim stepenom prerade, kao što je UHT mlijeko i fermentisani mliječni proizvodi, a namijenjeni su izvozu. S druge strane, iz inostranstva se uvoze proizvodi s visokim stepenom obrade poput punomasnih sireva, putera ili mlijeka u prahu. Analizom mliječne industrije vidljivo je da deficitarni proizvodi imaju negativne bilanse jer postoji potreba njihovog uvoza. Slična je situacija i s drugim privrednim granama. Da bi se osigurali bolji uslovi za privredu u cijelini, država mora da preuzme stratešku ulogu - izmjena kreditne, poreske, ekonomske politike u korist privrede, a time i privrednika", dodaje Marinković.
.webp){kind=icon}
