Nakon 14 mjeseci, u Bosni i Hercegovini rast prometa u maloprodaji u junu je usporio na jednocifrenu stopu na godišnjem nivou. Zabilježen je i drugi uzastopni mjesečni pad prometa, što je potaknuto smanjenjem prometa u trgovinama neprehrambenim proizvodima. Ipak, u poređenju sa zemljama regiona, BiH ima najintenzivniju tendenciju rasta.
Promet u maloprodaji u junu, u poređenju s majem, pao je za 1,6 posto, pri čemu je promet u trgovinama prehrambenim proizvodima rastao za 0,2 posto, dok je promet u trgovinama neprehrambenim proizvodima pao za dva posto.
Na godišnjem nivou zabilježen je rast prometa od 8,3 posto, gdje je promet prehrambenim proizvodima ostvario rast od 3,2 posto, dok je promet neprehrambenim proizvodima ostvario rast od 10,2 posto.
Najveći rast prometa na mjesečnom, ali i na godišnjem nivou, evidentiran je u trgovinama informacijsko-komunikacijskom opremom. Najveći pad na mjesečnom nivou bilježi trgovina na malo izvan prodavnica, štandova i tržnica, a na godišnjem trgovina na malo knjigama, novinama, muzičkim i videozapisima.
U posljednjoj analizi, analitičari Bloomberg Adrije su naveli da se sektor maloprodaje u Adria regionu oporavlja ove godine, nakon slabijih rezultata u 2023. uslijed visoke inflacije i neizvjesnosti koje su narušile raspoloženje potrošača. Očekivanja analitičara u pogledu budućeg potencijala su optimistična, a razlog za to, između ostalog, daje i ulazak novih igrača na regionalno tržište, naročito na tržišta zemalja koje nisu članice Evropske unije (EU).
"Kako inflacija usporava, poboljšava se raspoloženje potrošača, što pruža podršku rastu trgovine na malo. Pozitivan doprinos daju realni rast plata i veća stopa zaposlenosti. Nivoi potrošnje koji su i dalje niži u odnosu na EU sugerišu da postoji prostor za daljnje poboljšanje, ali će ono prije svega zavisiti od kupovne moći, odnosno rasta samih privreda i produktivnosti", naveli su analitičari.
Analitičari BBA ističu da je BiH imala najintenzivniju tendenciju rasta. Do toga je došlo nakon što je nivo potrošnje u zemlji u 2023. bio znatno manji u poređenju s ostatkom regiona - realna individualna potrošnja lani je iznosila 44 posto prosjeka EU, što je otprilike upola manje u poređenju sa slovenskih 87 posto.
"Osim niske baze i usporavanja inflacije, snažan realni rast zarada (za oko šest posto međugodišnje u 2023. i osam posto u periodu od januara do aprila 2024.) i doznaka (lični transferi su skočili za osam posto u prvom kvartalu 2024.) također su stvorili uslove za povećanje potrošnje", navode.
Optimistične prognoze
U narednom periodu analitičari očekuju daljnji napredak u trgovini na malo. Zemlje Adria regiona će nastaviti rasti u pogledu bruto domaćeg proizvoda (BDP) i davat će podršku sveukupnim pokretačima maloprodaje. Vidimo da će fundamenti potrošnje nastaviti jačati i da će se raspoloženje dalje oporavljati. Tržišta trgovine na malo daju pozitivne signale i u pogledu planiranih ulazaka novih maloprodavaca.
"Raspoloženje potrošača se oporavlja, što ukazuje na to da su oni spremni trošiti više. Smanjenje visokih inflatornih pritisaka (naročito u segmentu hrane) uz rastuće plate omogućava da raspoloženje nastavi rasti i podržavati daljnju trgovinu. Očekujemo da će se poboljšanje raspoloženja intenzivnije preslikati na diskrecione segmente potrošnje, imajući u vidu da su oni volatilniji i osjetljiviji na ponašanje potrošača", kažu analitičari.
Rast online prodaje na globalnom nivou
U 2023. globalni maloprodajni sektor je doživio blagi rast od jedan posto nakon usporavanja inflacije, dosegnuviši vrijednost od 18 biliona dolara.
"Iako to nije neki impresivni rast, ipak označava napredak u odnosu na 2022., kada smo vidjeli visoku inflaciju koja je doprinijela da potrošači manje izdvajaju na diskrecionu potrošnju izuzimajući potrošnju na osnovne životne namirnice", kaže Bob Hoyler, analitičar Euromonitor Internationala.
Dodaje da, iako je inflacija usporila u 2023., kriza troškova života i dalje je najveća briga za potrošače i trgovce. Trgovine neprehrambenim proizvodima i dalje bilježe kontrakcije u prodaji drugu godinu zaredom.
"Najveći doprinos rastu prodaje dala je online kupovina koja, iako je usporila u odnosu na pandemiju, i dalje bilježi stabilan rast. Ovaj trend će se nastaviti i u narednom periodu te se očekuje rast online trgovine od 27 posto do 2028. na globalnom nivou. U ovom segmentu dominira Azijsko-pacifička regija koja čini 46 posto globalne online prodaje. Do 2028. se očekuje da će ova regija imati rast maloprodaje od 1,8 biliona dolara, što je tri puta više od Sjeverne Amerike", ističe Hoyler.
.webp){kind=icon}
