Kineska centralna banka usvojila je novi krug podsticaja privrede kroz monetarno kvantitativno popuštanje kako bi podstakla ekonomski rast. On bi, prema ciljevima Pekinga, trebalo da dostigne pet odsto. Smanjenjem obavezne rezerve banaka u privredu će se sliti dodatne 142 milijarde dolara. Repo stopa (stopa po kojoj centralna banka zemlje pozajmljuje novac komercijalnim bankama) i kamatne stope za postojeće stambene kredite takođe se smanjuju za 0,5 procentnih poena.
Može li kineska monetarna politika bez uključivanja dodatne fiskalne politike imati značajan uticaj na rast cijena nafte?
Novi kineski podsticaji ne utiču direktno na cijene nafte. Potrošnja Kine u kombinaciji s visokim uvozom nafte iz Rusije (oko 18 odsto ukupnih potreba) ne utiče značajno na svjetski rast cijena nafte. Naftu trenutno najviše pogađaju previranja na Bliskom istoku, slabija tražnja na svjetskom nivou i mogući povratak Libije na globalno tržište (sa oko 0,5 odsto svjetske ponude).
Na Kinu otpada 16 odsto svjetske potražnje za naftom, što će reći da je zemlja jedan od najvećih svjetskih potrošača. U prvih osam mjeseci ove godine tražnja iz Kine smanjena je za više od pet odsto na godišnjem nivou, što doprinosi stabilizaciji cijena nafte na nižim nivoima više nego prethodnih mjeseci. Takođe, prema indeksima koji prate raspoloženje menadžera, ne primjećuje se značajniji oporavak kineske privrede.
PMI (engl. Purchasing Managers' Index - indeks menadžera nabavke) u proizvodnji je i dalje ispod 50 (što ukazuje na smanjenje), dok je indeks povjerenja u sektoru usluga neznatno iznad 50. Iskorišćenost industrijskih kapaciteta je trenutno 74,9 odsto - ispod petogodišnjeg prosjeka, što takođe ne ide u prilog argumentu da bi Kina mogla da ima značajan uticaj na rast cijena nafte.
Ruska nafta je istorijski jeftinija u poređenju s brentom iz Sjevernog mora. S druge strane, bilateralni sporazum Rusije i Kine stavlja kineski uvoz ruske nafte u privilegovan položaj, što zapravo omogućava uvoz po cijenama nižim od tržišnih, zaobilazeći sankcije. Upravo iz tog razloga kineski fiskalno-monetarni stimulans nema uticaja na svjetsku cijenu nafte, jer će i u slučaju oporavka proizvodnje i snažnijeg privrednog rasta Kina vjerovatno većinu potrebnih količina uvoziti iz Rusije.
Na tržištima kapitala može se detektovati pesimistično, takozvano "bikovsko" raspoloženje po pitanju cijene nafte. Naime, razlika između procjene analitičara za posljednji kvartal ove godine i krive fjučersa je deset dolara - kriva je obrnuta (fjučers cijene su niže od onih na spot tržištu) s obzirom na to da učesnici na tržištu očekuju niže cijene u budućnosti, odražavajući zabrinutost zbog moguće prevelike ponude ili slabljenja tražnje.
Kakva su predviđanja?
Naš stav je malo rezervisaniji u odnosu na druge analitičare i očekujemo blagi postepeni rast cijene nafte tipa brent ka 75 dolara po barelu. Uz to, kineski stimulans nema uticaja na rast cijena nafte. Povećanje isporuka električnih vozila i smanjenje proizvodnje dizel-vozila takođe smanjuju potražnju za naftom u Kini. S druge strane, sporovi na Bliskom istoku s mogućom obustavom saobraćaja kroz Suecki kanal i neizvjesnost oko izvoza nafte iz Libije vrše pritisak na rast cijena nafte.
Nemiri na Bliskom istoku će sigurno povećati volatilnost cijena nafte, posebno ako se Iran više uključi (ili napadne rafinerije), pošto on čini oko četiri odsto svjetske ponude. Na nivou planete, vjerujemo da postoji veći rizik povezan sa stabilizacijom cijena nafte oko 75 dolara za barel nego rizik da nafta poraste iznad 80 dolara za barel.
