Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u prvih pet mjeseci ove godine izvoz je iznosio 7,5 milijardi KM, što je za 43,4 po više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 11,9 milijardi KM, što je za 42,5 posto više nego u istom peridou prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 67,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio tri milijarde 586 miliona KM.
Izvoz u maju je iznosio 1,6 milijardi KM i manji je za 1,8 miliona u odnosu na april. U maju, u BiH je uvezeno roba u vrijednosti 2,4 milijarde KM što je više za 55,6 miliona KM u odnosu na mjesec ranije.
Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1,4 milijardu KM, što je za 71,3 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 1,3 milijarde KM, što je za 41,2 posto više nego u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 102,6 posto.
Izvoz u zemlje EU je iznosio 5,5 milijardi KM, što je za 41,9 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 6,2 milijarde KM, što je za 31,6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 88,9 posto.
U prvih pet mjeseci ove godine sa Hrvatskom bilježimo pozitivan vanjskotrgovinski bilans. Tako smo u Hrvatsku izvezli roba u vrijednosti od milijardu i 121 milion KM, a uvezli u vrijednosti od milijardu i devet miliona KM.
Drugi najznačajniji vanjskotrgovinski partner je Njemačka u koju smo izvezli roba u vrijednosti od 1,11 milijardi KM, a uvezli u vrijednosti od 1,16 milijardi KM. Najviše roba smo uvezli iz Italije u vrijednosti od 1,29 milijardi KM, dok je izvoz u ovu zemlju iznosio 875 miliona KM. Suficit bilježimo s Austrijom, te je u prvih pet mjeseci izvoz iznosio 661,8 milion KM, a uvoz 412,9 miliona KM.
Od zemalja CEFTA, najviše smo trgovali sa Srbijom u koju smo izvezli roba u vrijednosti 1,02 milijarde, a uvezli 1,21 milijardu KM.
Kada je riječ o razmjeni sa Rusijom, 12,7 miliona KM je vrijednost izvoza, a uvoza 276,7 miliona KM.
Za prvih pet mjeseci tekuće godine sa zemljama EFTA bilježimo suficit, te je tako izvoz iznosio 122,7 miliona KM, a uvoz 71 milion KM.
U ovom periodu, BiH je najviše izvozila obične metale i proizvode od običnih metala, što ukupno čini 1,8 milijardu izvoza. Obični metali i proizvodi od metala dominiraju i na strani uvoza, čija vrijednost iznosi 1,9 milijardi KM.
Do maja ove godine hrane smo izvezli u vrijednosti od 278 miliona KM, od čega najviše žitarica, oko 58 miliona KM. S druge strane, hrane smo uvezli u vrijednosti od 1,2 milijarde KM, najviše žitarica, voća i povrća i mesa i mesnih prerađevina.
BloombergHrane smo uvezli u vrijednosti 1,2 milijarde KM, najviše žitarica
Gotovih proizvoda smo izvezli u vrijednosti 1,7 milijardi KM, a uvezli u vrijednosti od 1,04 milijardi KM. U vrijednosti od 1,1 milijardu KM smo izvezli mašina i prevoznih sredstava, dok smo uvezli u vrijednosti od 1,9 milijardi KM.
Kada je riječ o energentimPročitaj više: BiH bilježi značajan rast uvoza i izvoza u 2022.a, nafte i naftnih derivate smo izvezli u vrijednosti 34,7 miliona KM, dok uvoz iznosi 1,08 milijardi KM; vrijednost izvezenog plina iznosi 97.000 KM, a uvoz 146 miliona KM; vrijednost izvezene struje je 624,2 miliona KM, a uvezene 73,1 milion KM.
U 2025. analitički tim Bloomberg Adrije očekuje nastavak tendencije rasta u Adria regiji, sa stabilnim rastom potrošnje, infrastrukturnim investicijama i boljom eksternom potražnjom.
Banke u regiji bilježe dobre profite u posljednje dvije godine. Ne samo da je kod svih bankarskih sektora prinos na kapital dvocifren, već je u Srbiji i Sloveniji iznad 20 odsto.
Drill, baby, drill, kako je nazvana energetska politika predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, stupila je na snagu krajem siječnja 2025. s dolaskom nove administracije.
Kompanije koje svojim dioničarima desetljećima isplaćuju i povećavaju dividende stječu status dividendnih aristokrata, a takve kompanije nisu samo izvor prinosa nego i znak otpornosti i sigurnosti.
Očekuje se da će Evropska centralna banka (ECB) na predstojećem sastanku smanjiti kamatne stope za 25 baznih bodova, čime bi kamatna stopa na depozitne olakšice iznosila 2,25 posto.
Pad cijene Brent sirove nafte, slabije rafinerijske marže, kao i očekivano usporavanje globalne potražnje stvaraju negativan pritisak na finansijsko poslovanje naftnih kompanija u Adria regiji.
Unesite svoju e-mail adresu na koju ćemo Vam poslati link za resetiranje lozinke
Premašen je maksimalan broj uređaja. Ako ste vlasnik računa, kliknite na "Pošalji prijavu e-poštom" kako biste primili e-poštu s linkom za prijavu. Slijedite link i moći ćete upravljati uređajima povezanim s vašim računom.
.webp){kind=icon}
