.webp){kind=icon}
Prema rezultatima ankete o radnoj snazi koju je provela Agencija za statistiku BiH u prvom kvartalu, radnu snagu u BiH činilo je 1,388 miliona osoba od kojih je 1,157 miliona (83,3 posto) zaposlenih i 231.000 (16,7 posto) nezaposlenih osoba.
U poređenju sa prethodnim kvartalom, broj zaposlenih osoba se smanjio za 1,9 posto,a broj nezaposlenih osoba se povećao za 2,2 posto. Broj osoba izvan radne snage u Bosni i Hercegovini, u prvom kvartalu 2022. godine iznosio je 1,499 miliona i nije se mijenjao u odnosu na prethodni kvartal.
Struktura zaposlenih osoba prema djelatnostima pokazuje da najveći broj radnih mjesta generiraju uslužne djelatnosti u kojima je zaposleno 56,7 posto od ukupnog broja zaposlenih, slijedi industrija i građevinarstvo koje upošljavaju 36,2 posto ukupno zaposlenih i poljoprivreda, šumarstvo i ribolov u kojima radi 7,1 posto ukupno zaposlenih osoba u BiH.
Kada je riječ o strukturi zaposlenih osoba prema statusu u zaposlenosti najveće učešće u zaposlenosti imaju zaposlenici 87,4 posto, zatim samozaposlenici 11,3 posto i neplaćeni pomažući članovi 1,3 posto. Prema podacima Globalnog monitora poduzetništva (GEM) u poduzetničke težnje u BiH su ispod prosjeka regiona. Prema podacima GEM-a, ukupna rana poduzetnička aktivnost u BiH iznosi četiri posto, pri čemu je 2,7 posto žena uključeno u istu, što objašnjava nizak procenat samozaposlenih.
Od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva, koji iznosi 2, 887 miliona, njih čak 1,499 miliona se nalazi izvan radne snage. Riječ je o osobama starosti od 15 do 89 godina koje nisu svrstane u zaposleno ili nezaposleno stanovništvo, odnosno sve osobe koje u prvom kvartalu 2022. nisu obavljale nijedan plaćeni posao, nisu aktivno tražile posao ili nisu bile u mogućnosti da počnu da rade u roku od dvije sedmice nakon prvog kvartala.
Bitno je istaći da od ukupnog broja radno sposobnih žena koji iznosi 1,479 miliona, čak 927.000 se nalazi izvan radne snage. Kako se navodi u izvještaju Žene na tržištu rada u Bosni i Hercegovini koji je Agencija za rad i zapošljavanje BiH predstavila sredinom novembra 2021. godine dominantni stereotipi koji su uzrok ovakvom stanju su patrijahalni stavovi da su žene odgovorne za privatnu sferu, tj. porodicu i domaćinstvo, a muškarci za javnu sferu koja podrazumijeva plaćeni rad. Također, žene duže čekaju na prvi posao, imaju dugotrajne prekide u radnom stažu zbog porodiljskog odsustva ili njege starijih i bolesnih članova porodice, smanjena im je prilika za ponovno uključivanje na tržište rada zbog zrelije dobi, očekuje se da se bave manje zahtjevnim poslovima i da lakše prihvataju da rade pola radnog vremena.
Ključ većeg učešća i otpornosti žena na tržištu rada u BiH je obrazovanje, kako formalno, tako i neformalno. Također, primat bi trebalo staviti na žene u ruralnim sredinama, koje rade određene poslove, ali nisu registrovane i te žene treba obučiti i motivisati da aktivno traže posao kako bi se uključile u cjelokupni privredni razvoj.
