.webp){kind=icon}
Struja može biti energent za grijanje, kako bi stanovnici diljem Federacije Bosne i Hercegovine imali tople domove ovu zimu, rekao je za Bloomberg Adriju inžinjer elektrotehnike i energetski analitičar Almir Muhamedbegović. Smatra da Elektroprivreda BiH "plaši" stanovnike svojim posljednjim stavovima kako bi nadomjestili gubitke prouzrokovane nepromišljenim potezima Vlade FBiH i neadekvatnim djelovanjem Regulatorne komisije za električnu energiju u FBiH (FERK).
Direktor JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) Admir Andelija naglasio je da električna energija ne može biti osnovni energent za grijanje te da se nigdje u svijetu ne koristi kao takav energent.
Naime, Andelija je izjavio sljedeće:
"Smatramo da u nekim normalnim uslovima potrošnje mi nećemo imati problem ni u vezi sa snabdijevanjem, ni sa cijenom. Međutim, ako dođe do radikalnog povećanja potrošnje struje, odnosno ako tu struju budemo morali nabavljati na tržištu, onda ćemo morati korigovati cijene. Pozivam stanovništvo da električnu energiju koristimo racionalno. Električna energija ne može biti osnovni energent za zagrijavanje", rekao je u razgovoru za Federalnu televiziju.
Admir Andelija (Fena)
Muhamedbegović ističe da JP EP BiH proizvodi preko 20 posto više struje od ukupnih potreba svog cjelokupnog konzuma. U toku 2021. taj višak je iznosio oko 1,6TWh.
"Kad govorimo o kupcima koji se snabdijevaju kroz sistem univerzalne usluge (domaćinstva i ostali potrošači na 0,4kV), a koje snabdijeva JP EP BiH, oni su u 2021. potrošili oko 3TWh struje. Eventualno povećanje potrošnje od 30 posto za sve kupce u pomenutoj kategoriji (a svi se sigurno neće grijati na struju) zahtijevalo bi dodatnih 0,9TWh", rekao je Muhamedbegović.
Stoga je jasno da, pri normalnom radu elektrana povećana potrošnja struje u domaćinstvima u rasponu od 20 do 30 posto može biti "pokrivena" bez problema. Ovo ne spore ni iz uprave JP EP BiH, naglašava Muhamedbegović.
Andelija je u razgovoru istakao da prelazak na električnu energiju za grijanje "nije ni ekonomski, ni tehnološki, ni ekološki prihvatljiv."
Pojasnio je da su naši termo blokovi stari i da je njihov stepen iskorištenosti oko 30 posto, što znači da od 1.000 tona uglja samo oko 300 bude pretvoreno u energiju, a ostalo je gubitak.
Bloomberg
Ovo je nastavak dugogodišnjeg trenda, jednog neshvatljivo pogubnog poslovnog modus operandija JP EP BiH, rekao je Muhamedbegović.
"Kao što sam već spomenuo, većinu svojih viškova JP EP BiH prodaje veletrgovcima na unutrašnjem tržištu, a tek mali dio bilansnih viškova JP EP BiH izvozi. U 2021. JP EP BiH je veletrgovcima prodala 1,8TWh, a tek 0,34TWh je sama izvezla. Neshvatljivo je da ovu dobit JP EP BiH prepušta trgovcima, umjesto da tu struju prodaje na berzi. Ne mogu se oteti utisku da se ovdje radi o smišljenom pogodovanju na štetu JP EP BiH", naglasio je.
Kupci za svaki potrošeni kWh plaćaju mrežarinu koja je čak viša i od same cijene električne energije. Elektrodistribucija JP EP BiH bi kao odgovorni operator distributivnog sistema trebala novac od mrežarine namjenski investirati u održavanje i daljnji razvoj distributivne mreže, što je neophodno za stabilno, pouzdano i kvalitetno snabdijevanje potrošača, rekao je Muhamedbegović.
Problem se očituje i u izmjeni Zakona o električnoj energiji, kojom je omogućeno donošenje Odluke o ograničenju povećanja cijene za industrijske kupce do maksimalno 20 posto u odnosu na cijenu koju su imali godinu ranije. Odluka je donesena na prijedlog Vlade FBiH.
Andelija je potcrtao da struja ne može biti energent za zagrijavanje, osim u izuzetnim situacijama koje traju samo nekoliko dana.
"Ovako je teret jeftinije struje za industriju Vlada FBiH zakonski prebacila na JP EP BiH, kojem je tako napravljena šteta, što će trajati sve dok se ne izmijeni Zakon o električnoj energiji. Stoga je Elektroprivreda BiH vrlo 'odlučna' da građane odvrati od grijanja na struju, kako bi viškove struje većinom prodala veletrgovcima i jedan manji dio izvezla. Stoga insistiraju na stavu da 'struja nije primarni energent za grijanje'", zaključio je Muhamedbegović.
Almir Muhamedbegović. Foto: Dženat Dreković/NOMAD
Ranije je Andelija poručio da što se tiče EP BiH, struje će biti, ali neće je biti za grijanje po ovim cijenama. Preporučio je građanima da dobro razmisle kada krenu u investicije za grijanje na struju.
Naglasio je kako građani trebaju tražiti i da vlade kantona i općine subvencioniraju grijanje.
"Elektroprivreda BiH je zadržala cijene toplotne energije za sve gradove koji se griju iz termoelektrana. To je naš doprinos i doprinos Vlade FBiH. Niži nivoi vlasti trebaju subvencionirati ostale", istakao je Andelija.
Povećanje cijena struje u sistemu univerzalne usluge, domaćinstva i ostala potrošnja na 0,4kV, može odobriti samo Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) nakon što zahtjev za povećanje cijene podnese snabdjevač koji prodaje struju.
"Stoga je nezavisnost FERK-a kao regulatora tržišta od krucijalne važnosti. Utjecaj politike na njegov rad mora biti eliminisan, što sada nije slučaj, iako Zakon o električnoj energiji navodi da je 'Regulatorna komisija specijalizirana, samostalna, nezavisna i neprofitna organizacija u Federaciji BiH'", naglašava Muhamedbegović.
Dodaje da rad, kao i sam način izbora članova Regulatorne komisije, nije lišen snažnog političkog utjecaja. Komisiju za rangiranje kandidata za članove Regulatorne komisije imenuje Vlada FBiH. Ista ta Vlada potom utvrđuje prijedlog članova koje imenuje Parlament FBiH.
"Zakonom o električnoj energiji članovi Regulatorne komisije mogu doći samo iz redova konstitutivnih naroda, a ne i iz reda ostalih, što je diskriminatorna odredba. Jednostavno, umjesto stručnog nezavisnog tijela, ovdje politička većina donosi odluku ko su najbolji kandidati za članove Regulatorne komisije", rekao je Muhamedbegović.
