.webp){kind=icon}
Energetika je goruća tema širom Europe. Uz rekordne cijene električne energije na europskim burzama, neizvjesnost odgovora Rusije na nove sankcije Europske unije donosi dodatnu nervozu u pripremi za "hladnu zimu".
Bosna i Hercegovina, čiji se političare hvale energetskom neovisnošću, iako uvozi 100 posto svog plina i nafte, "priprema" se za predstojeću zimu tako što vjeruje da će sve biti kako treba. JP Elektroprivreda (EP) BiH je u fazi hiperprodukcije struje - dio ostaje za potrošaće, dio se prodaje na burzama, a većinski dio ide privatnim tvrtkama - primamljivo visokih cijena električne energije.
Almir Muhamedbegović, inžinjer elektrotehnike i energetski analitičar za Nomad.ba, kazao je za Bloomberg Adriju da je intentzivni rast cijena električne energije započeo već početkom ljeta 2021. godine, skoro osam mjeseci prije oružanog napada Rusije na Ukrajinu.
Almir Muhamedbegović. Foto: Dženat Dreković/NOMAD
Rekao je kako je tadašnji rast cijene struje bio uzrokovan negativnom lančanom reakcijom više faktora. Europa je u proljeće 2021. izašla sa zakašnjenjem iz vrlo hladne zime. Vremenski produžena potreba za grijanjem na sjeverozapadu Europe uzrokovala je dodatno trošenje zaliha prirodnog plina, kao glavnog industrijskog energenta, bez postojanja dugoročnih ugovora s ključnim, ruskim isporučiteljem plina.
Pogledajte: Regija pati od strukturnih problema, energetska inflacija do 2024.
"Istovremeno se javio povećan zahtjev evropske industrije za energijom, jer je tada započela svoj postpandemijski oporavak. Ova energetska "glad" industrijski razvijenih zemalja, naročito sjeverozapadne Evrope, je dodatno rasla zbog preusmjeravanja ukapljenog plina prema Kini, Brazilu, Južnoj Koreji, gdje su cijene bile više", rekao je Muhamedbegović.
Otežavajuća okolnost bila je "rekordno" slaba proizvodnja iz europskih vjetroelektrana zbog nedostatka povoljnih vjetrova, kao i visoke CO2 takse.
Profit "jači" od štednje i sigurnosti
Muhamedbegović navodi da problemi u snabdijevanju energijom u Europi i počinjene greške iz 2021. godine treba da služe kao "lesson learned" elektroprivredama kako u BiH tako i u cijeloj regiji.
"Umjesto velikih viškova koje proizvodi JP EP BiH, trenutnu proizvodnju električne energije - od koje je u toku 2021. više od 72 posto proizvedeno u termoelektranama - nužno je uskladiti s planiranom potrošnjom kupaca, potrebama za balansnom energijom, gubicima na distributivnoj mreži i pokrivanjem dijela prenosnih gubitaka", rekao je on.
Dodaje kako bi istu strategiju morala primijeniti i EP Republike Srpske koja većinu struje proizvodi u svoje dvije termoelektrane (TE) Ugljevik i Gacko.
"Mada donosi dobit, proizvodnja eneromnih viškova koji dolaze pretežno iz termoelektrana ne mora biti ekonomski pametna dugoročna strategija. Pogotovo kada te viškove prodajete na unutrašnjem tržištu veletrgovcima, koji je potom izvoze po znatno višim cijenama", rekao je Muhamedbegović.
Elektroprivreda BiH
Prema godišnjem izvještaju JP EP BiH, ova kompanije je u toku 2021. godine proizvela više od 6,6 TWh te je uvezla i kupila još 1,2TWh. Istovremeno, potrošnja njenih krajnjih kupaca iznosila je 5,4TWh.
Pročitajte: Kušljugić: Jedini izvozimo struju, ugrožavamo vlastito snabdijevanje
"Ovo je stvorilo velike bilansne viškove od skoro 2,48TWh. JP EP BiH ima višegodišnji trend proizvodnje viškova električne energije u iznosima daleko iznad potreba svojih potrošača, pokrivanja gubitaka prenosa i potreba za balansnom energijom", rekao je. "Predstojeći period grijanja koji će uslijediti, uz poskupjeli, čak i upitni gas, enermno poskupjeli pelet i ogrjevno drvo, okrenut će potrošače prema korištenju trenutno jeftine električne energije, što će dovesti do njene povećane potrošnje."
Blokovi 3 i 4 TE Tuzla su stari 56, odnosno 51 godinu, dok je blok 5 ove termoelektrane star 48 godina. Blok 5 TE Kakanj je star 48 godina. Stoga mogućnosti njihovog havarijskog ispada nisu male. Takva situacija u vrijeme zime može ugroziti stabilno snabdijevanje potrošača.
"Nužno je, uz što bolje bilansiranje, smanjiti viškove, koje većinom kupuju veletrgovci na unutrašnjem tržištu. To će omogućiti da se nastali "višak" uglja što više odlaže na deponije termoelektrane za period dolazeće zime, kao i održavanje što višeg nivoa rezervi vode (energije) u akumulacijama hidroelektrana, mada je u vrijeme loše hidrološke situacije ovo teško", dodao je Muhamedbegović.
Termoelektrana u Tuzli (Bloomberg)
Za trgovinu električnom energijom u Bosni i Hercegovini registrovane su ukupno 23 kompanije, ali deset ih je ostvarilo dobit u prošloj godini. Pet kompanija ističe se po znatnom profitu koji su ostvarili lani.
Najveću zaradu imala je Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) Trebinje, koja je prikazala neto dobit od 68,5 miliona maraka i koja je u većinskom vlasništvu Republike Srpske. ERS je lani imala prohode od 825 miliona KM.
Više na: Pet trgovaca električnom energijom zaradilo više od 110 miliona KM
Po dobiti ih slijedi privatna kompanija Axpo BH iz Mostara, koja bilježi profit od 33,2 miliona KM u 2021. godini, dok su joj prihodi bili 166 miliona KM. Nakon ove dvije firme, među trgovcima električnom energijom je kompanija EL-EN Solutions iz Laktaša, koja je od 15,6 miliona prihoda ostvarila dobit od 6,9 miliona KM u 2021. godini.
Muhamedbegović je istakao da je nakon što je objavljena ova vijest o 33,2 miliona KM profita AXPO BH normalno pitati zašto JP EP BiH nije sama izvezla svoje viškove struje i zašto to ne čini putem regionalnih berzi?
Iz JP EP BIH su objasnili da se ova kompanija nije mogla učlaniti na berzu Srbije zbog nemogućnosti dobijanja dozvole Federalnog ministarstva finansija za otvaranje računa u inostranstvu.
"Svjedočimo jednom paradoksu da federalno ministratstvo, koje je dio Vlade FBiH, a koja je 90-postotni vlasnik kompanije, iz nekih razloga, prema tvrdnjama iz JP EP BiH ne dozvoljava otvaranje računa", rekao je. "Također su iz JP EP BiH izjavili da berze CROPEX i HUPEX zahtijevaju mnogo više aktivnosti i ispunjenja zakonskih preduslova te da ta javna kompanija postiže cijene za energiju koje su na nivou cijena navedenih berzi."
Muhamedbegović smatra da se, u slučaju JP EP BiH, radi o kombinaciji nespremnosti kompanije za berzansku prodaju struje, lošeg upravljanja javnom kompanijom koje bi on nazvao partokratskim, netransparentnog poslovanja i potpune neodgovornosti Vlade koja kao vlasnik ne bira sposobne uprave, nego poslušne osobe, dovedene kao rezultat stranačkih križaljki, bez stručnog integriteta".
"Donosioci odluka u BiH ne bi smjeli koristiti postojeće svjetske probleme u snabdijevanju energentima kao izgovor za neispunjavanje obaveza koje je naša država preuzela potpisivanjem Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, kao i Sofijske deklaracije", rekao je Muhamedbegović.
Nijedna od termoelektrana u vlasništvu entitetskih vlada ne ispunjava obavezu poštovanja graničnih nivoa dimnih gasova prema direktivi o velikim ložištima. Muhamedbegović je dodao da više od deset godina JP EP BiH najavljuje, ali ne provodi računovodstveni "unbudling" ove kompanije, koja je u 90-postotnom vlasništvu Vlade FBiH.
Topla voda
Kao rješenja za uštedu, sigurnost i stabilnost snabdijevanja električnom energijom Muhamedbegović predlaže da se kroz nova zakonska rješenja treba uvesti snažna demokratizacija u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, te ih omogućiti kroz jednostavne procedure.
Pročitajte: Novi vjetro i solarni park u BiH, skroman doprinos ukupnoj proizvodnji
"Smanjenje energetskog siromaštva kroz mjere energijske efikasnosti su najefikasniji način ušteda energije, što itekako doprinosi dekarbonizaciji", zaključuje Muhamedbegović. "Naime, nepotrošena energije je uvijek i 'najzelenija'. Sve nabrojano već postoji, samo treba iskrena volja da se ovo primijeni. Toplu vodu ne treba izmišljati."
-- tekst napisan uz pomoć Svjetlane Šurlan
