Spreadovi obveznica u regiji nastavljaju se smanjivati, dok prinosi rastu

Tokom cijele godine, globalna tržišta obveznica obilježila je povećana volatilnost, potaknuta mješovitim makroekonomskim signalima i promjenjivim očekivanjima oko smanjenja kamatnih stopa.

Prvu polovicu godine dominirali su visoki prinosi, posebno u američkim državnim obveznicama, jer su snažni makroekonomski podaci odgodili očekivanu promjenu smjera centralne banke.

Kako je godina odmicala, tržišta su sve više uračunavala sporiji rast i postupno monetarno popuštanje, što je izazvalo razdoblja pada prinosa i snažnog oporavka obveznica.

Evropska tržišta obveznica uglavnom su slijedila američka, iako s dodatnom osjetljivošću na fiskalne rizike i političke događaje u određenim zemljama. Općenito, godina je istaknula koliko su tržišta obveznica i dalje ovisna o makro podacima i komunikaciji centralne banke, s brzim promjenama raspoloženja investitora.

Nedavno ponovno pokretanje ciklusa popuštanja Feda, pod pretpostavkom da je recesija isključena, moglo bi signalizirati konstruktivnije izglede za tržišta. Međutim, s obzirom na krhku ravnotežu rizika, ostaje otvoreno pitanje mogu li tržišta održati trenutne uvjete ili bi se temeljni stresovi na kraju mogli pojaviti.

Spreadovi Adria obveznica nastavljaju se smanjivati ​

U drugoj polovici godine uočen je nastavak trenda smanjenja spreada u cijeloj regiji. Slovenija i Hrvatska zabilježile su relativno skroman porast prinosa 10-godišnjih obveznica od oko 13 baznih bodova od početka godine, što je uglavnom nepromijenjeno u usporedbi s nivoima sredinom godine.

Važno je napomenuti da je Slovenija dobila poboljšanje kreditnog rejtinga od nekoliko agencija, uključujući S&P s AA- na AA, što odražava snažnu fiskalnu konsolidaciju, smanjenje državnog duga, ekonomsku otpornost i napredak u strukturnim reformama (poput mirovina), sa stabilnim izgledima koji ukazuju na povjerenje u nastavak fiskalnog zdravlja i ekonomske stabilnosti unatoč globalnim nepovoljnim uvjetima.

Srbija i Rumunija zabilježile su pad prinosa od početka godine za pet baznih bodova, odnosno 11 baznih bodova. Ovaj potez je u suprotnosti s početnim porastom prinosa uočenim sredinom godine, koji je uglavnom bio potaknut povećanom političkom nesigurnošću u objema zemljama.

U Rumuniji su se politički rizici smanjili nakon pobjede proevropskog kandidata Nicușora Dana, matematičara i bivšeg gradonačelnika Bukurešta. Međutim, država ostaje pod budnim okom rejting agencija, što naglašava stalnu zabrinutost oko povećanih fiskalnih deficita i još uvijek visoke inflacije. Iako nedavni podaci sugeriraju da se inflacija stabilizirala, negativni izgledi naglašavaju potrebu za vjerodostojnom fiskalnom konsolidacijom.

Uz to, očekuje se da će Danovo vodstvo podržati postupnu makroekonomsku normalizaciju, što bi moglo omogućiti daljnje sužavanje spreadova ako se poboljša fiskalna disciplina.

Srbija predstavlja složeniji slučaj. Unatoč slabijim makroekonomskim pokazateljima, pogoršanim izgledima rasta, kontinuiranoj političkoj nestabilnosti i oštrom padu stranih direktnih ulaganja od 55 posto u odnosu na prethodnu godinu između januara i septembra, prinosi državnih obveznica su pali.

Jedno moguće objašnjenje je da investitori uračunavaju srednjoročni makroekonomski oporavak povezan s EXPO-om 2027, za koji se očekuje da će potaknuti značajan porast javnih ulaganja i povezane ekonomske aktivnosti.

Sveukupno, spreadovi su se smanjili u svim područjima, iako su, isključujući Srbiju i Rumuniju, regionalni prinosi porasli za oko 15 baznih bodova. Ključni faktor ovog trenda bio je nagli porast prinosa njemačkih državnih obveznica, potaknut preusmjeravanjem Njemačke prema ekspanzivnijoj fiskalnoj politici, uključujući velike programe potrošnje, posebno u infrastrukturi, energetskoj tranziciji i odbrani.