Od početka novembra prirodni gas je zbog hladnog vremena poskupio za oko 20 odsto. Neuobičajeno niske temperature za novembar predstavljaju prijetnju ionako zategnutom svjetskom tržištu.
Optimizam koji je doskoro vladao više ne postoji, a pesimistični scenario se polako ostvaruje. Topla zima prošle godine doprinijela je da evropska skladišta gasa budu puna prije roka, što je uticalo i na stabilnost cijena energenata.
Tada su upozorenja bila da ako zima bude kao prethodna, nema rizika po snabdijevanje i cijenu. Ali jesen već pokazuje da rizici rastu. Osim toga, hladna zima će natjerati azijske i evropske potrošače da konkurišu za isti gas, što bi u narednom periodu moglo da dovede do poskupljenja.
"Koliko će ta borba postati velika, zavisiće potpuno od vremenskih prilika", rekao je izvršni direktor Equinora Anders Opedal u utorak tokom jesenje konferencije kompanije. Prema njegovim riječima, ne treba da se plašimo ekstremne volatilnosti kao 2022. godine, ali vjeruje da će male promjene na tržištu imati veliki uticaj na cijene, jer smo na ivici kada je riječ o krivoj ponudi i tražnji."
Evropska skladišta će se puniti skupim gasom
Drugi problem koji je istaknut kao prijetnja snabdijevanju je tranzit ruskog gasa preko Ukrajine u centralnu Evropu. Sporazum o ovom procesu ističe u decembru i tranzit će se nastaviti samo ako se Moskva i Kijev dogovore o tome. Najnovija dešavanja na frontu ne idu u prilog ovoj tezi.
Narednih dana očekuje se ponovni pad temperatura, posebno u sjeverozapadnoj Evropi. To doprinosi brzom iscrpljivanju evropskih skladišta gasa. Sada su zalihe na 88 odsto. Na kraju prošle grijne sezone pale su na 59 odsto. Uz trenutne temperature i prognoze za naredne mjesece, očekivanja su da će na kraju ove grijne sezone skladišta imati samo 42 odsto rezervi gasa.
To znači da će Evropa biti snabdjevena skupom energijom u trenucima kada ponovo treba da napuni skladišta. Trenutno cijena gasa ide i preko 48 evra po megavat-satu. Prosječna cijena tokom godine bila je oko 38 evra po megavat-satu.
Kretanje cijene gasa u posljednjih 12 mjeseci/Bloomberg Terminal
Struja poskupljuje, inflacija se ponovo zahuktava
Više cijene gasa diktiraju i višu cijenu struje. Na berzi u Mađarskoj u posljednjih tridesetak dana ona je snažno oscilirala, prosječna cijena je premašila 350 evra po megavat-satu, a najviša cijena sredinom ovog mjeseca premašila je 530 evra, što podsjeća na period energetske krize tokom 2022. godine.
Visoke cijene struje predstavljaju rizik za inflaciju. Analitičarka Bloomberg Adrije Marina Petrov Savić kaže da cijene energenata imaju visoku transmisiju, pa će nadležni morati da mjere efekte preduzimanja mjera za regulisanje cijene struje.
"Dok regulacija cijena ima svoje troškove, ona takođe ima koristi u smislu obuzdavanja troškova (naročito u energetski intenzivnim industrijama) i na taj način ograničavanja efekata inflacije", kaže ona.
Američke sankcije Gasprombanci
Na poskupljenje gasa uticala je i odluka Sjedinjenih Američkih Država da uvede sankcije Gasprombanci. Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog ministarstva finansija je prošle nedjelje saopštila da je uvođenje sankcija sprovođenje obaveza koje su preuzeli lideri G7 da smanje rusku upotrebu međunarodnog finansijskog sistema za daljnji rat protiv Ukrajine. Mnoge evropske banke koriste američki finansijski sistem za obradu transakcija, a ove sankcije sprečavaju Gasprombanku da koristi taj finansijski sistem.
Zbog ovog poteza američke administracije i Srbija bi mogla da se nađe u problemu. Generalni direktor Javnog preduzeća Srbijagas Dušan Bajatović izjavio je nedavno da je ovom odlukom američka administracija pokušala da kazni sve evropske države koje kupuju gas od Rusije. Rekao je i da se nada da će nova administracija imati drugačiji pristup rješavanju pitanja snabdijevanja Evrope gasom. Bajatović je kazao i da Srbija i Rusija rade na pronalaženju rješenja za nesmetano snabdijevanje Srbije gasom.
Andrey Rudakov/Bloomberg
"Najveći kupci ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) su Francuska, Španija i Belgija, a gasovod snabdijeva Mađarsku, Slovačku i, naravno, Srbiju, kao i mnoge druge", rekao je Bajatović za rusku državnu agenciju RIA Novosti.
Srbija želi da proširi gasna skladišta u Mađarskoj
Srbija želi da se osigura zakupljivanjem prostora za svoj gas u Mađarskoj, i to na duži niz godina. O pitanju proširenja gasnih skladišta predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno u Budimpešti razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
"Trenutno imamo 160 miliona kubnih metara koji su nam rezerva za ovu zimu, ali za 2025. i 2026. godinu moramo da napunimo ta skladišta da bismo mogli sa sigurnošću da imamo ne samo dovoljno gasa već i dovoljno električne energije", rekao je tada Vučić.
Srbija će ove zime moći da računa na dodatne količine ruskog gasa, nakon razgovora koji je Vučić imao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom krajem oktobra. Predsjednik Srbije je otkrio da je ugovoreno da Srbija dobija šest miliona kubnih metara gasa dnevno po naftnoj formuli (što predstavlja stari dogovor po ugovoru iz 2022. godine), a dodatno je ugovoreno dva miliona kubnih metara gasa dnevno za ruske kompanije - Naftnu industriju Srbije, Petrohemiju, TETO Novi Sad i TETO Pančevo.
Bajatović je nedavno za TV Prva izjavio da ne očekuje da će nabavna cijena ruskog gasa za Srbiju biti veća od 350 dolara. "Možemo u nekom baš nesrećnom razvoju događaja da dođemo do 370 dolara, a to je i dalje 100 dolara jeftinije nego što možemo da nabavimo na tržištu."
Depositphotos
I Bosna i Hercegovina jedan od kupaca ruskog Gazprombanka
Direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić nedavno se oglasio povodom spomenutih sankcija, kazavši da trenutno ne postoji razlog za paniku među stanovništvom Bosne i Hercegovine i da snabdijevanje nije ugroženo, ali da će pratiti daljnji razvoj događaja vezan za izazove u plaćanju, s obzirom na nove okolnosti koje bi mogle dovesti do problema.
"Vezano za sankcije OFAC-a, možemo istaći samo da su naši pravni i stručni timovi uzeli u razmatranje. S druge strane i ovaj događaj govori o našoj energetskoj ovisnosti i vrlo suženim mogućnostima djelovanja s obzirom na alternative i ukazuje na bitnost realizacije projekta Južne interkonekcije", kazao je Ustamujić.
On naglašava da je realizacija projekta Južna interkonekcija trebala početi, "ne danas ili sutra, već jučer".
"Moramo prestati da se bavimo posljedicama i jačamo energetsku neovisnost", poručio je Ustamujić.
|
Ključnim pitanjem energetske sigurnosti u regionu - diverzifikacijom snabdijevanja prirodnim gasom, bavili smo se i na Bloomberg Adria TV. Dok energetska kriza i geopolitička previranja testiraju otpornost sistema, zemlje Balkana suočavaju se s velikim izazovom: Kako smanjiti zavisnost od dominantnih dobavljača i osigurati stabilno, povoljno i dugoročno održivo snabdijevanje? O tome smo razgovarali sa Damirom Miljevićem, RESET, Centar za održivu energetsku tranziciju. "Između zemalja regiona postoje znatne razlike, pa ne možemo posmatrati sliku regiona jednoobrazno. BiH troši svega 10 odsto plina u odnosu na region i zavisi od ruskog gasa. S druge strane, sa ekonomskog stanovišta, postavlja se pitanje, može li region istrpiti nove investicije i terminale. Jer, u tom slučaju, pogrešna strateška odluka može imati ozbiljne posljednice za sve. Suštisnko pitanje za BiH jeste, kako balansirati između hitne potrebe za diverzifikacijom snabdijevanja prirodnim gasom i dugoročnih ciljeva prelaska na obnovljive izvore energije? Ako mene pitate, ja tu kod BiH ne vidim i nemam osjećaj hitnosti. Smatram da BiH treba da se okrene alternativnim izvorima".
|
Cijena nafte se stabilizovala
Nakon pada za oko tri odsto prethodnih dana, cijena nafte se stabilizovala i malo porasla. Brent je u četvrtak bio blizu 73 dolara, a WTI ispod 69 dolara po barelu. Ovih dana svi su očekivali ishod sastanka OPEC+ koji je trebalo da se održi tokom ovog vikenda. Međutim, sastanak je odgođen za 5. decembar, jer će nekoliko ministara prisustvovati sastanku Savjeta za saradnju u Zalivu u Kuvajtu 1. decembra, saopštio je sekretarijat OPEC-a, a prenio je Bloomberg.
Tržište će i sljedeće godine ostati prezasićeno, ma kakvu odluku donijele zemlje izvoznice nafte na predstojećem sastanku, predviđaju međunarodne energetske agencije Citygroup i J. P. Morgan. Jedan od razloga za suficit na tržištu jeste Kina, koja se bori s nizom izazova, zbog kojih tražnja u zemlji opada. Ovo tržište, koje je apsorbovalo najveći dio proizvodnje u posljednje dvije decenije, prema Međunarodnoj agenciji za energiju, dostiglo je vrhunac.
Prema pognozama, sljedeće godine globalna potražnja za naftom će porasti za oko milion barela dnevno. To je polovina stope zabilježene 2023. Kako se predviđa, do 2028. svjetska potražnja za naftom trebalo bi da iznosi 111 miliona barela dnevno. Ova prognoza je 800.000 barela dnevno iznad prošlogodišnjih prognoza. Za 2029. godinu predviđa se potražnja od 112,3 miliona barela dnevno.
---tekst dopunjen video sadržajem Bloomberg Adria TV
.webp){kind=icon}
