Energetske kompanije u Adria regionu i danas uglavnom posluju na temeljima onoga što je izgrađeno prije više od pola vijeka, a ta zastarjela tehnologija sprečava ih da ostvare bolje finansijske rezultate. To se najbolje ogleda u velikim gubicima u proizvodnji i distribuciji električne energije, a situacija nije bolja ni kada je riječ o rafinerijama. Menadžeri ovih kompanija toga postaju svjesni pa je samo prošle godine ukupan iznos koji su energetske kompanije iz regiona uložile u modernizaciju postojećih objekata ili u nove projekte iznosio čak dvije milijarde evra.
Energenti predstavljaju strateški resurs svake zemlje pa su zbog toga energetske kompanije u regionu, naročito one u oblasti električne energije i gasa, zadržane u vlasništvu države. To je prva, a druga glavna barijera ulaska privatnog kapitala u tu industriju jesu visoki infrastrukturni troškovi koje energetske kompanije zahtijevaju. Međutim, i to se mijenja. Privatni kapital sve više ulazi u energetski sektor u regionu i to prije svega u grani koja se tek razvija – obnovljivim izvorima energije.
Ovo su neki od zaključaka najnovije analize analitičkog tima Bloomberg Adrije o energetskoj industriji, a kompletnu analizu možete pročitati OVDJE.
Karakteristike energetskog tržišta Adria regiona
"Trenutni energetski pejzaž je naslijeđe razvoja industrije tokom druge polovine 20. vijeka i procesa brze urbanizacije i industrijalizacije. To znači da je izgradnja velikih energetskih kompleksa izvršena prije više od pola vijeka, tako da danas posluju sa zastarjelom tehnologijom i naslijeđem loše održavane tehnologije, što se najbolje ogleda u velikim gubicima u proizvodnji i distribuciji električne energije", navode analitičari BBA u najnovijoj analizi o energetskoj industriji.
Dodaju, takođe, da je dug period nedovoljnog ulaganja u rafinerije nafte, prije ulaska privatnog kapitala, kasnije zahtijevao nekoliko velikih investicionih ciklusa koji su još u toku.
Rafinerija Pančevo (Naftna industrija Srbije)
Energetsko tržište u regionu karatkeriše i to što njime i dalje dominiraju velika vertikalno ingerisana državna preduzeća. To je posebno naglašeno u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom, ukazuje naš analitički tim.
"Važnost energenata kao strateškog resursa svake zemlje i visoki infrastrukturni troškovi predstavljaju glavne barijere za ulazak privatnog kapitala u ovu industriju", navodi se u analizi i ističe da se situacija mijenja kada je riječ o obnovljivim izvorima energije. Međutim, naši analitičari ukazuju na to da je udio privatnog kapitala i u toj grani i dalje zanemarljiv.
Analitičari BBA ukazuju na to da zbog dobrog geografskog položaja naš region ima veliki potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije. Prije svega ima dobru hidrologiju, veliki broj sunčanih sati i povoljan vjetar.
Izazov u ovoj oblasti, navode analitičari BBA, jeste razvoj tehnologija koje će podržati ekonomiju obnovljivih izvora i priključenje novih korisnika na mrežu.
Poslovanje energetskih kompanija u regionu
Godina 2022. bila je izuzetno izazovna za kompanije iz energetskog sektora. Glavni faktor nestabilnosti bila je ekstremna volatilnost cijena energenata, navode naši analitičari.
"Povećanje cijena na globalnom tržištu povećalo je ulazne troškove kompanija, dok je nemogućnost da se povećanje prenese na kupce zbog državnih ograničenja cijena rezultirala znatnim padom profitabilnosti za većinu kompanija", ističe se u analizi.
Naime, najveći rast prodaje za elektroprivrede iznosio je u prosjeku 55 odsto u 2022. godini, dok su naftne i gasne kompanije nadmašile rastom prodaje od 67 odsto. Profitabilnost je bila mnogo drugačija, sa EBIT maržom koja se smanjila za 6pp na -6,7 odsto u prosjeku za elektroenergetske kompanije, dok je porasla za 1,4pp na +5,7 odsto za kompanije za naftu i gas.
- Elektroprivreda
Proizvodnja svih elektroprivreda u regionu je pala u 2022. godini, zabilježivši pad u prosjeku od 15 odsto zbog loših hidroloških uslova. Pored toga, kompanije poput EPS-a, HSE-a i ESM-a imale su problema s lošim kvalitetom i manjom proizvodnjom uglja.
Zbog toga su manju proizvodnju u hidroelektranama nadoknađivale većim uvozom gasa i uglja, a nedostatak sopstvenog uglja u termoelektranama je takođe nadoknađen uvozom uglja, kao i otkupom električne energije. Analitičari BBA podsjećaju da su prošle godine cijene svih energenata dostigle rekordne nivoe, te su zbog rasta troškova, ali i nemogućnosti da povećaju potrošačke cijene, ove kompanije imale značajan pad bruto profitne marže (GPM). Između ostalog, zbog toga su HSE, EPS i HEP završile u negativnoj profitnoj zoni.
- Gasne kompanije
Kada je riječ o gasnim kompanijama, uprkos skoku cijena prirodnog gasa i ograničenju cijena potrošnje, bile su manje pogođene nego elektroenergetske kompanije. PPD je imao koristi od veće prodaje (trenutno veoma traženog) LNG-a i jake izvozne aktivnosti (70 odsto učešća u 2022. godini), dok je Srbijagas iz državnih subvencija pokrivao gubitke na razlici u cijeni između nabavne i prodajne cijene.
- Naftne kompanije
Među distributerima goriva i naftnih derivata, Petrol grupa je zabilježila najveći pad profitabilnosti. To je bio rezultat nepovoljne regulacije cijena goriva.
Nasuprot opštem trendu na tržištu, bum cijena energenata je bio najplodonosniji za rafinerije nafte. Najbolji primjer je NIS, koji je ostvario povećanje i GPM i EBITDA marže (daleko iznad marži drugih naftnih i gasnih kompanija koje je naš analitički tim analizirao).
INA nije uspjela da u potpunosti iskoristi povoljne tržišne uslove zbog obustave proizvodnje rafinerije koja je bila van pogona od novembra 2022. do aprila 2023. Gubici koji su nastali prodajom uvezenih derivata goriva tokom posljednjeg kvartala 2022. imali su snažan negativan uticaj na rezultate, koji su ipak bili na istorijski najvišem nivou. Pored toga, INA je morala da plati i porez na ekstra profit u iznosu od 80 miliona evra.
Investiciona aktivnost
Ukupni kapitalni izdaci kompanija koje je analizirao naš analitički tim dostigli su skoro dvije milijarde evra u 2022. godini, što je za 20 odsto više u odnosu na 2021, zahvaljujući intenzivnim investicijama rafinerija nafte.
U 2022. najjaču investicionu aktivnost zabilježile su elektroprivrede HEP i EPS, koje su odgovorne za polovinu ukupnih investicija (0,94 milijarde evra). Većina investicija se odnosila na revitalizaciju postojećih kapaciteta. U slučaju HEP-a to se odnosilo na revitalizaciju hidroenergetskih sistema, ali i na nastavak ulaganja u solarne kapacitete.
U slučaju EPS-a, velika ulaganja se odnose na poboljšanja i modernizaciju postojećih termoelektrana, revitalizaciju hidroenergetskih kapaciteta i pripremne radove na izgradnji prve EPS-ove vjetro i solarne elektrane.
ESM takođe aktivno ulaže, ali uglavnom u nove kapacitete. Trenutno ima 12 projekata sa ciljem da uvede dodatni kapacitet od 1760 MW, što je više od ukupnog trenutnog kapaciteta ESM-a od 1420MW.
I u naftnom sektoru su u toku velike investicije.
U narednom periodu analitički tim BBA očekuje povećanu investicionu aktivnost u svim segmentima, ne samo kada je riječ o obnovljivim izvorima, već i u oblastima poboljšanja efikasnosti, smanjenja emisije CO2, prenosne mreže, digitalizacije mreže, obezbjeđivanja efikasnog povezivanja novih korisnika i balansne električne energije.
.webp){kind=icon}
