Posljednje promjene na tržištu uticale su na to da fjučersi gasa, nafte i struje za prvu polovinu 2023. godine budu niži u odnosu na prije samo mjesec dana, a to se naročito odnosi na gas.
Prema trenutnim fjučersima na nizozemskoj TTF berzi, cijena gasa u prvoj polovini 2023. kretat će se između 80 i 88 eura po megavat-satu. Prije samo mjesec dana, cijene fjučersa za prvu polovinu godine iznosile su između 120 i 130 eura po megavat-satu. Dakle, riječ je o drastičnom padu.
U posljednjih nekoliko sedmica na pad cijene gasa uticalo je prije svega neobično toplo vrijeme, koje je smanjilo potražnju za ovim energentom. Zatim, bilo je više vjetra, pa su vjetroparkovi bili zamjena za gas. Pored toga, Evropa se osigurala i velikim količinama tečnog prirodnog gasa (LNG), koji većinom dolazi iz Amerike, kako bi nadoknadila nedostatak ruskog prirodnog gasa.
Također, evropska gasna skladišta su još uvijek dobro popunjena i nalaze se na oko 83 posto popunjenosti kapaciteta, što je više od prosjeka za ovo doba godine.
Na pad cijene utiče i ograničenje cijene gasa na TTF berzi, koje su nametnule zemlje članice Evropske unije i koje iznosi 180 eura po megavat-satu. Međutim, pojedini energetski stručnjaci strahuju da bi to ograničenje cijene moglo da otjera prodavce gasa na druga tržišta, naprimjer azijsko koje se polako otvara. Ukoliko cijene gasa porastu u Aziji, to bi moglo smanjiti ponudu gasa na evropskom tržištu.
Međutim, izvršni ogranak EU naveo je da se novi alat za određivanje cijena neće aktivirati ako su cijene na sličan način visoke na drugim tržištima. "Mehanizam je dovoljno fleksibilan da osigura da evropsko tržište ostane privlačno za trgovce", rekao je ranije češki ministar industrije Jozef Sikela.
Najviša cijena prirodnog gasa u Evropi bila je krajem augusta, kada je obustavljena isporuka gasa Sjevernim tokom jedan, i tada je cijena iznosila čak 350 eura po megavat-satu.
I fjučersi nafte niži, ali očekuje se skok cijene ove sirovine
Kada je riječ o nafti, naftaši su najbolji finansijski rezultat ostvarili u drugom kvartalu 2022, kada je cijena crnog zlata i bila najviša. Gledajući cijene nafte brent, najviša je bila u martu, dvije sedmice nakon početka rata u Ukrajini, kada je iznosila 128 dolara po barelu, a zatim je ponovo početkom juna dostizala više od 120 dolara po barelu.
I cijena nafte je proteklih mjeseci u padu, a glavni razlog je smanjena potrošnja zbog usporavanja svjetske privrede, naročito privrede u Kini, najvećem svjetskom uvozniku nafte. Grupa OPEC+ pokušala je spriječiti pad cijene nafte smanjenjem proizvodnje u oktobru i novembru, međutim, cijena nafte nastavila je padati. U jednom momentu dostigla je nivoe niže od onih koji su bili prije početka rata u Ukrajini.
Ukoliko se pogledaju fjučersi za naftu brent, u narednih šest mjeseci kretat će se između 80 i 85 dolara po barelu. To je pad u odnosu na prije mjesec dana, kada su fjučersi za ovaj period iznosili između 88 i 95 dolara po barelu.
Međutim, stručnjaci predviđaju da će cijena nafte sljedeće godine porasti. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) saopštila je da bi cijene nafte mogle da porastu tokom 2023. godine, jer su sankcije smanjile ruske isporuke, a potražnja premašuje ranija očekivanja.
Cijene nafte su u posljednje dvije-tri sedmice u porastu, nakon drastičnog pada, a na taj rast uticao je pad zaliha nafte u Americi, ponovno otvaranje Kine, ali i najave Rusije da bi mogla smanjiti proizvodnju.
Predviđanja za struju
Fjučersi struje za januar na mađarskoj HUDEX berzi iznose oko 235 eura po megavat-satu. Očekuje se da će cijena struje rasti tako da prosječna cijena u prvom kvartalu iznosi oko 260 eura po megavat-satu, da bi u drugom kvartalu pala na oko 240 eura po megavat-satu.
I to je pad u odnosu na fjučerse struje od prije mjesec dana, kada su se za prvi kvartal kretali u prosjeku oko 360 eura po megavat-satu, a u drugom kvartalu oko 320 eura po megavat-satu.