.webp){kind=icon}
Mađarska naftna kompanija MOL kratko je u ponedjeljak poslije podne izvijestila kako je postigla dogovor oko transporta sirove nafte iz Rusije naftovodom Družba. Transport nafte došao je u pitanje nakon što je Ukrajina ljetos postrožila sankcije za ruski Lukoil kojem je onemogućen izvoz nafte kroz naftovod preko ukrajinskog teritorija.
Prema priopćenju iz MOL grupe objavljenom na stranicama Budimpeštanske burze, MOL će sada formalno preuzimati vlasništvo nad naftom na granici Bjelorusije i Ukrajine. Dogovor je stupio na snagu u ponedjeljak, a u MOL-u tvrde da se time poštuju sve "relevantne sankcije" uključujući one Europske unije i Ukrajine. Potpredsjednik MOL grupe Gabriel Szabó je u komentaru naveo kako sporazum "omogućava održivo rješenje za transport sirove nafte kroz naftovod Družba".
Sporazum znači barem privremeni završetak drame koja je kulminirala ljetos, a u koju su uz Mađarsku, Rusiju, Ukrajinu i Europsku uniju bili upleteni i Jadranski naftovod te hrvatske i mađarske izvršne vlasti. Hrvatska Vlada ponudila je Janaf kao alternativni dobavni kanal za naftu prema MOL-ovim rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj koje se snabdijevaju ruskom naftom.
Na ponudu su oštro reagirali ministri vanjskih poslova Mađarske i Slovačke optužujući Janaf za pumpanje cijena i Hrvatsku kao nepouzdanog partnera. S hrvatske strane su uslijedili demantiji tih optužbi.
Novi sporazum daje dojam privremenog rješenja sklopljenog kako bi se Mađarskoj omogućio nastavak nabavke jeftine ruske nafte. Portal Politico je prije nekoliko dana napisao kako je mađarskom premijeru Viktoru Orbánu zaprijetio gubitak "ruskog popusta".
Politico podsjeća da je Mađarska, zajedno sa Slovačkom, u posljednje dvije godine koristila posebno izuzeće od pravila Europske unije zahvaljujući čemu su mogli kupovati rusku naftu po cijenama puno nižim od tržišnih. Nakon nedavnog ukrajinskog postroživanja sankcija Mađarima je preostalo ili da naftu nabavljaju drugim putem, ili da je nabavljaju od drugih ruskih kompanija koje nisu pod ukrajinskim sankcijama, ili da preuzimaju vlasništvo nad sirovom naftom prije nego što ona dođe na ukrajinski teritorij te da pravno ona bude u tom trenutku njihovo, a ne Lukoilovo vlasništvo.
Pozivajući se na izjave stručnjaka Politico je pisao kako je dosadašnji aranžman bio vrlo lukrativan za Mađarsku jer se od razlika između cijena barela ruske nafte i tržišnih cijena od početka sankcija kretala u rasponu od pet do čak 30 dolara. Zahvaljujući tome mađarski građani i kompanije su uživali u vrlo niskim cijenama energenata, a država je viškove goriva mogla prodavati uz profit.
Zarada je bila važna za popunjavanje proračuna u trenutku kad mađarska ekonomija kašljuca, a opozicija Orbánu jača upravo zbog toga. Činjenica da je MOL ostvarivao rekordnu dobit također je pomagala u punjenju proračuna kroz porez na dobit.
Potencijalni udarac na nisku cijenu energenata koja je pogodovala populističkoj politici u Mađarskoj objašnjava i oštru reakciju mađarskih i slovačkih političara na prijetnju koja je dolazila s mogućom promjenom smjera nabavke dijela sirove nafte, s naftovoda Družba na Janaf. Hrvatska naftovodna kompanija je više puta slala poruku kako je u potpunosti spremna ispuniti sve zahtjeve MOL-a vezane uz kapacitete naftovoda te kako posluje po tržišnim cijenama.
Čak je i sam MOL prilikom objave polugodišnjih poslovnih rezultata poručio kako je, u slučaju potrebe, spreman pojačano koristiti Janaf. Novi dogovor će tu opciju, čini se, odgoditi barem na neko vrijeme.
