Haos koji je zahvatio globalno tržište nafte mogao bi se dodatno produbiti narednih dana, jer sve više proizvođača smanjuje proizvodnju dok rat u Iranu drži Hormuški moreuz zatvorenim za tankere, a Sjedinjene Američke Države razmatraju proširenje liste ciljeva u toj zemlji.
Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt već su počeli smanjivati proizvodnju nafte kako se njihovi skladišni kapaciteti prazne, pridružujući se Iraku. Očekuje se da bi i druge zemlje mogle biti primorane na isti potez, budući da tankeri sve više izbjegavaju prolazak kroz uski moreuz, što brzo smanjuje broj praznih brodova dostupnih za utovar. Kada se svi dostupni tankeri napune, preostala kopnena skladišta u regiji popunit će se još brže.
Kriza, koja traje već devet dana, ne pokazuje znakove skorog smirivanja, što znači da je morski prolaz kojim inače prolazi oko petine svjetske nafte trenutno neprohodan za komercijalne brodove. Otprilike trećina regionalne proizvodnje može teoretski zaobići Hormuški moreuz, pri čemu Saudijska Arabija već preusmjerava velike količine sirove nafte prema svojoj obali na Crvenom moru radi izvoza.
Iran je poručio da neće odustati uprkos američkim i izraelskim napadima koji su počeli 28. februara. Američki predsjednik Donald Trump odgovorio je u subotu porukom na društvenim mrežama da će SAD razmotriti gađanje dodatnih područja i grupa u Iranu koje ranije nisu bile meta.
Bloomberg
"Napadi će se nastaviti sve dok se ne predaju ili, što je vjerovatnije, potpuno ne kolabiraju", napisao je Trump.
Za analitičare, trgovce i rukovodioce u naftnom sektoru to znači sve glasnija upozorenja da rat gura tržište nafte prema kritičnoj tački i sve bliže psihološkoj granici od 100 dolara po barelu. Referentna cijena Brent već je prošle sedmice porasla za 30 posto najveći skok u posljednjih šest godina i sada je samo nekoliko dolara udaljena od te granice.
Neki regionalni referentni pokazatelji već su premašili taj nivo. Fjučersi na Murban naftu iz Abu Dabija zatvorili su trgovanje u petak na 103 dolara po barelu, dok su fjučersi na omanšku naftu dostigli 107 dolara. Kineski fjučersi na sirovu naftu na Šangajskoj međunarodnoj energetskoj berzi završili su trgovanje na 109 dolara po barelu.
"Svaki dodatni dan poremećaja povećava pritisak, a u takvom scenariju kratkoročno praktično ne postoji gornja granica za cijene", rekao je Stefano Grasso, bivši trgovac naftom i sada viši portfolio menadžer u singapurskom fondu 8VantEdge.
Rizik dodatno povećavaju prijetnje naftnoj infrastrukturi u regiji, što otvara mogućnost prekida proizvodnje koji bi mogli trajati duže od samih napada. Saudijska Arabija je tokom vikenda presrela dronove koji su bili usmjereni prema naftnom polju Shaybah kapaciteta milion barela dnevno. Napadi u Bahreinu i Kataru također su nastavljeni.
U međuvremenu, Hormuški moreuz ostaje blokiran. Tokom proteklih dana kroz njega su prolazili samo tankeri povezani s Iranom i dva teretna broda koji su tvrdili da su u kineskom vlasništvu.
Sjedinjene Američke Države obećale su da će ojačati finansijsku zaštitu za brodove i potencijalno pružiti vojnu pratnju tankerima. Washington je u petak najavio i pokretanje programa pomorskog reosiguranja za područje Perzijskog zaljeva koji bi pokrivao gubitke do oko 20 milijardi dolara.
Međutim, za brodovlasnike i kompanije koje iznajmljuju tankere najveći problem nije cijena osiguranja, već sigurnost posada i brodova. Oni smatraju da bi za normalizaciju saobraćaja bila potrebna potpuna pomorska pratnja, slična operaciji Prosperity Guardian koja štiti plovidbu u Crvenom moru, ili još bolje – prekid neprijateljstava.
Washington razmatra i druge mjere za ublažavanje rasta cijena nafte. Među njima je omogućavanje Indiji pristupa ruskoj nafti koja se trenutno nalazi u plutajućim skladištima u regiji. Spominjala se i mogućnost korištenja američkih strateških rezervi nafte ili čak intervencije na tržištu fjučersa, iako su zvaničnici kasnije ublažili te ideje. Trump je u međuvremenu umanjio zabrinutost zbog inflacije, iako cijene benzina u SAD-u rastu.
"Ovo je privremeni izlet", rekao je u subotu. "Znali smo da će cijene nafte rasti. One će porasti, ali će i pasti i to vrlo brzo".
Najveći pritisak trenutno osjeća Azija, koja u velikoj mjeri zavisi od nafte s Bliskog istoka.
U Japanu, koji više od 90 posto sirove nafte uvozi iz te regije, rafinerije traže mogućnost korištenja državnih rezervi. Kina je u međuvremenu smanjila izvoz goriva kako bi očuvala domaće zalihe i zadržala kontrolu nad cijenama, dok Južna Koreja razmatra ponovno uvođenje ograničenja cijena nafte prvi put u posljednjih 30 godina.
U sjeverozapadnoj Evropi cijena avionskog goriva dostigla je historijski maksimum od 1.528 dolara po toni što odgovara cijeni većoj od 190 dolara po barelu. Utjecaj na avionsko gorivo posebno je izražen jer oko polovine uvoza Evropske unije prolazi upravo kroz Hormuški moreuz.
Analitičari banke ING procjenjuju da bi osnovni scenarij mogao uključivati četiri sedmice poremećaja dvije sedmice potpune blokade i još dvije sedmice djelimičnih smetnji u snabdijevanju.
"To ne mora značiti da će sukob tada potpuno završiti#, rekao je Warren Patterson, šef strategije za robna tržišta u ING-u. "Ali ako američki i izraelski napadi oslabe sposobnost Irana da napada brodove i održava zatvaranje Hormuškog moreuza, mogli bismo vidjeti postepenu normalizaciju protoka nafte".
U najtežem scenariju, koji razmatraju analitičari ING-a, potpuni prekid tokova nafte i tečnog prirodnog gasa mogao bi trajati čak tri mjeseca, što bi moglo dovesti do rekordnih cijena nafte tokom drugog kvartala ove godine.
.webp){kind=icon}
