.webp){kind=icon}
Širom Njemačke, izvršni direktori su posljednjih nekoliko mjeseci proveli razmišljajući kako da reaguju ako ruski predsjednik Vladimir Putin prekine isporuke prirodnog gasa. Mnoge kompanije, od manjih preduzeća do svjetskih giganata, došli su do istog rješenja, a to je prelazak na naftu.
U Minhenu, opštinsko preduzeće je prebacilo dva gasna kotla na dizel. Južnije, u njemačkim Alpima, u ruralnom području Berchtesgadener Land, dva vozača kamiona za prevoz mlijeka poslata su da nauče kako da rade na naftnim bušotinama. Na sjeveru, pivara Veltins u blizini Dizeldorfa obezbijedila je dizel za narednih pet nedjelja kako bi se pripremila za prelazak sa gasa na naftu.
S jedne strane, dolazi do sagorevanja lož-ulja u kotlovima i parogeneratorima koji su prethodno loženi prirodnim gasom, a s druge, pale se dizel generatori kako bi se izbjegao nestanak struje. Berlin odobrava takvu promjenu.
Wiegand-Glas, proizvođač staklenih boca, uspio je da nabavi potrebnu papirologiju kako bi pripremio svoje peći za rad na ulje za loženje umjesto gasa. "Obećala sam da ću smanjiti birokratiju prilikom promjene sistema", rekla je Anja Siegesmund, regionalna ministarka za životnu sredinu.
Bloomberg
Trgovci naftom kažu da dobijaju upite od njemačkih kompanija koje ranije ili nisu kupovale lož-ulje ili dizel, ili su napustile tu praksu prije mnogo godina, pa čak i decenija. Na primjer, Covestro AG, hemijska kompanija koja proizvodi plastiku, godinama se oslanja na prirodni gas. Međutim, ranije ove nedjelje, kompanija je obavijestila investitore tokom predstavljanja rezultata drugog kvartala da "pokreće razne mjere za smanjenje svojih potreba za gasom u Njemačkoj u kratkom roku i da prelazi na parogeneratore na naftu."
Podsticaj za smanjenje potrošnje gasa je ogroman nakon što je Putin smanjio količinu gasa koju isporučuje Njemačkoj preko gasovoda Sjeverni tok jedan. Na holandskom referentnom TTF čvorištu, cijena fjučersa je iznad 205 evra (209 dolara) po megavat-času, što je deset puta više od decenijskog prosjeka i ekvivalent je oko 350 dolara po barelu nafte. U međuvremenu, cijena brenta je oko 100 dolara po barelu. "Možda je jeftinije koristiti lož-ulje za proizvodnju nego veoma skup prirodni gas", zaključio je glavni finansijski direktor BASF SE Hans-Ulrich Engel.
Posljedice su dvostruke. Njemačka industrija, koja je dugo koristila jeftine ruske energetske zalihe, možda će moći da smanji zavisnost od gasa više nego što je ranije vjerovala da može. Potražnja za njemačkim gasom već je daleko ispod petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine. Morgan Stanley procjenjuje da je potrošnja njemačkog industrijskog gasa u julu pala za 24 odsto u odnosu na isti mjesec 2021. godine. Ako se takva tendencija nastavi, evropske cijene gasa možda neće rasti, od čega i postoji bojazan, čak i ako Putin kasnije ove godine potpuno prekine isporuke. Najgori mogući scenario, sa cenama TTF-a koje su porasle iznad 300 ili čak 400 evra, mogao bi da se izbjegne. Međutim, moglo bi doći do porasta potražnje Njemačke za naftom ove zime, što bi potencijalno povećalo globalne cijene nafte.
Žestoko se raspravlja o veličini potencijala za povećanje potrošnje nafte, dok "bear" i "bull" tržište pružaju dobre razloge za optimističan, ali i pesimističan ishod. Prošle godine, optimistični investitori su očekivali značajan rast potražnje od elektrana na lož-ulje koji se nije ostvario. Uprkos tome, Energy Aspects Ltd. procjenjuje da će, ako sve evropske elektrane budu radile na naftu ove zime, to dodati 340 hiljada barela dnevno potražnji. Drugim riječima, to je više od 200 hiljada barela nafte dnevno koje je Međunarodna energetska agencija očekivala za 2023. godinu.
Bloomberg
Pored toga, ti brojevi ne uzimaju u obzir potencijalnu eksploziju u korišćenju dizelskih generatora i lož-ulje u industrijskim kotlarnicama i parogeneratorima. Zbog malo konkretnih podataka o tome koliko kompanija je prešlo na naftu, a koliko drugih je kupilo generatore za rezervnu energiju, svaka procjena je više nagađanje nego prognoza.
Njemački hemijski gigant BASF prošle nedjelje saopštio je investitorima da pripreme za zamjenu prirodnog gasa, "dobro napreduju", ponavljajući ono što su druge njemačke kompanije rekle u posljednjih nekoliko nedjelja. Međutim, ako kompanije najveće evropske ekonomije istovremeno pređu na naftu sa gasa ove zime, to bi moglo da predstavlja prelazak sa problema nestašice gasa na drugi problem pooštravanja tržišta dizela.
Zasad, cijena evropskog dizela je stabilna i iznosi oko 1.000 dolara po metričkoj toni, što je manje od rekorda od 1.500 dolara koji je zabilježen nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu. Tržište će morati da se suoči sa predstojećom zabranom ruskih rafinisanih proizvoda, koja će u potpunosti stupiti na snagu početkom februara i smanjiće snabdijevanje Evrope dizelom baš kada bi kupovina mogla da dostigne vrhunac.
Dizel pokreće svjetsku ekonomiju. Od početka krize, on je najpopularniji rafinisani proizvod, a dok se Njemačka industrija sprema da se oslobodi ruskog gasa u narednim mjesecima, cijene dizela bi mogle da počnu da se pojavljuju na naslovnim stranama, ali iz pogrešnih razloga.
