Cijena plina koju plaćaju građani u Sarajevu je viša nego što je trenutno u Hrvatskoj i Srbiji, rekao je za Bloomberg Adriju stručnjak za energetiku Almir Bečarević. LNG terminal na Krku postao je ključna infrastruktura za opskrbu srednje i jugoistočne Europe.
Trenutna cijena plina u Sarajevu i to ona krajnja za domaćinstva iznosi 1,11 KM za kubik plina. "Prvi naši susjedi (Hrvatska i Srbija) krajnju cijenu plina za domaćinstva plaćaju u iznosu manjem od 1 KM za kubik plina", dodao je Bečarević.
Prosječna cijena plina za domaćinstva u Sarajevu je viša za 10-20 posto u odnosu na naše susjede, nastavio je. "Npr. u Hrvatskoj će cijena plina od 1. 4. 2024. godine iznositi 0,88 KM za kubik plina, a u Sarajevu iznosi 1,11 KM za kubik."
"Vrlo lako se može desiti da u Sarajevu od 1. 4. plin dodatno poskupi, a to je u nadležnosti našeg dobavljača Energoinvesta, koji nas uvjerava da plaćamo najjeftiniji plin na cijeloj planeti", rekao je Bečarević. "Da li plaćamo najnižu cijenu imaju nadležni organi da provjere, kao i razliku u cijeni koju Energoinvest ostvaruje, a ona iznosi cca 20 milijuna KM."
Bečarević napominje da je u prva tri mjeseca ostvarena najmanja isporuka plina potrošačima u posljednjim godinama, pa se plin prema ovoj potrošnji može isporučivati i u kanticama.
Susjedi i tržište
U Hrvatskoj je uslijed novih prilika dominantan ukapljeni plin s terminala, uz dio hrvatske proizvodnje. Hrvatska potrebuje oko 2,7 milijardi prostornih metara plina, što je i kapacitet terminala, koji je gotovo u potpunosti zakupljen, rekao je za naš medij energetski stručnjak Ivan Brodić.
"Hrvatska proizvodi oko 0,7 milijardi prostornih metara plina, a ima skladište od 0,5 milijardi prostornih metara. Već sada su se na terminalu, pogotovo nakon pojave domaćeg zakupnika Prvog plinarskog društva, krajem prošle godine, pojavili ozbiljni igrači sposobni izvoziti plin prema regijama i zemljama s kojima Hrvatska graniči."
Dodao je da bi uz spomenuto udvostručenje kapaciteta posao izvoza putem ove infrastrukture mogao bi biti i jače dinamiziran.
"Kada govorimo o cijeni plina za kućanstva, ona će i u sljedećem razdoblju biti državno plafonirana kategorija, u prvom redu zbog izbornih prilika", rekao je Brodić. "Kako svaki glas košta, svaka politika predizborno ulazi u takve odluke, bile one dobre za industriju, opskrbljivački i distribucijski biznis ili ne."
Nadalje, zbog prilika na tržištu, promijenjeni su troškovi nabave plina, pa je regulatorna agencija načinila nove izračune. "Zbog toga smo u ovom polugodištu, od prvoga travnja barem do kraja rujna i početaka priprema za ogrjevnu sezonu sigurni kako će se plin plaćati od 4,5 do 5,5 posto jeftinije, ovisno o distribucijskom području", ističe Brodić.
Kada govorimo o opskrbljenosti tržišta srednje Europe plinom, situacija je prilično dobra. Ponešto plina dolazi u Mađarsku i Slovačku putem Ukrajinskog toka, koji usprkos ratu nikada nije terminiran, a zbog izuzetaka koje su te zemlje na razini Unije isposlovale u odnosu na europske sankcije na ruske energente. Plin dolazi i putem Balkanskog toka iz plinovoda Turski tok, koji također radi dosta dobro.
"Međutim, glavnina europskoga plina trenutno dolazi brodskim putem, na terminale za ukapljeni plin", istakao je Brodić.
Dodaje da je LNG terminal na Krku u tom smislu ključna infrastruktura za opskrbu srednje i jugoistočne Europe. "Ovdje u najvećem postotku govorimo o američkom plinu, nigerijskom, sjevernoafričkom, ali i katarskom, pogotovo prije izbijanja krize u Crvenom moru."
Terminal je vrlo dobro popunjen, dugoročno, a najznačajniji zakupnici imaju dugoročni ugovor za nabavku američkog plina. To će, ako se prilike zadrže na sadašnjoj razini, a prilika je da hoće, jer čak i ako dođe do prekida rata u Ukrajini, a ruski energenti budu oslobođeni sankcija, mala je vjerojatnost da će si Europa dopustiti ponovnu toliko veliku ovisnost o njima, imati implikacije i na zakupljenost terminala nakon skorog udvostručavanja kapaciteta, navodi Brodić.
Situacija u vezi s cijenom plina na svjetskim burzama trenutno je povoljna, no budućnost će ovisiti o puno komponenata koje utječu na tržište, poput neuralgičnih točaka međunarodnih konflikata kako na putevima energetskih infrastruktura, poput Ukrajine ili drugih trzavica na granici s Rusijom, tako i na putevima energenata u sklopu globalnih lanaca dobave, poput krize u Crvenom moru.
"Na plinsko tržište će utjecati i zabrana izvoza ukapljenog plina iz novih projekata, onih iz nekonvencionalnih izvora, iz SAD-a", rekao je Brodić. Odluka je to koju je donijela Bidenova administracija ne bi li odobrovoljila klimatske i ekološke aktiviste pred izborni sraz s Donaldom Trumpom.
"Ako se takva odluka produži do samih izbora, koji su na programu u studenom, kada je već, ovisno o meteorološkim prilikama, započela ogrjevna sezona u Europi, a sve su prilike kako će to biti slučaj, to bi moglo utjecati na opskrbljenost tržišta, a time i na cijenu plina na referentnim burzama", zaključio je.