Vlada Srbije objavila je nedavno javni poziv za prve aukcije za dodjelu tržišnih premija za obnovljive izvore energije. U prevodu, na aukcijama će se proizvođači struje iz obnovljivih izvora takmičiti u tome ko će ponuditi najnižu cijenu po kojoj će prodavati struju, a pobjednici aukcija dobiće državni podsticaj u vidu tržišne premije.
Na taj način Srbija će dobiti novih 450 megavata struje iz obnovljivih izvora, od čega je 400 megavata kvota za vjetroelektrane, a 50 megavata za solarne elektrane.
Savjetnik za obnovljive izvore energije u Ministarstvu rudarstva i energetike Rade Mrdak u intervjuu za Bloomberg Adriju predstavio je detaljan vodič kroz aukcije.
Koja je svrha organizovanja aukcija?
Nedavnim usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o korišćenju OIE, kao i usvajanjem uredbi o balansnoj odgovornosti, tržišnoj premiji i fid-in tarifama, stvorili su se uslovi za organizovanje aukcija.
"Svrha aukcija je da se pokrene novi talas investicija u oblasti obnovljivih izvora energije. Posljednja izgrađena vjetroelektrana na prenosnom sistemu velikog kapaciteta u Srbiji je bila 2019. godine, dok su solarne elektrane dugo bile u drugom planu. Sada smo odlučili da to promijenimo i da napravimo regulatorni okvir koji će da podstakne investicije u ovoj oblasti za obje tehnologije", objasnio je Mrdak.
Prema njegovim riječima, novi srpski regulatorni okvir napravljen je po uzoru na evropski, gdje se državna pomoć za proizvođače struje iz OIE takođe dodjeljuje kroz aukcije, odnosno kroz postupak u kojem se investitori takmiče da bi dobili podsticaje države. Čitavim procesom aukcija upravlja država.
Mrdak dodaje i da je, pored dobijanja novih zelenih megavata, glavni smisao novog sistema podsticaja zasnovanog na aukcijama, u odnosu na prethodni model podsticaja koji je bio zasnovan na fid-in tarifama i na administrativno određenoj cijeni, da se dobiju niže cijene po kojima će proizvođači prodavati struju na tržištu uz minimalne troškove po građane.
Ko će moći da se prijavi na aukcije?
Aukcije su raspisane za investitore i vjetroelektrana i solarnih elektrana. Kao što smo već napomenuli, predviđena kvota za dobijanje tržišne premije je 400 MW za vjetroelektrane i 50 MW za solarne elektrane. Ovo znači, naprimjer, da na aukciji mogu pobijediti dvije veće vjetroelektrane koje su ponudile najnižu cijenu i uklapaju se u kvotu od 400 MW, ili možda pet manjih s najnižom cijenom, ali tako da ukupan zbir elektrana koje dobiju podsticaje nije veći od 400 MW.
Prednost u popunjavanju kvote ima elektrana čiji investitor ponudi nižu cijenu struje. Ponude koje su manje od maksimalne ponuđene cijene razvrstavaju se od najniže do najviše ponuđene cijene i one elektrane za koje su ponuđene najniže cijene prve popunjavaju kvotu i tako redom dok se kvota ne popuni.
Svaki investitor koji razvija projekt vjetroelektrane ili solarne elektrane, bilo da je riječ o državnoj ili privatnoj kompaniji, može da se javi na aukcije. U obzir dolaze sve vjetroelektrane kapaciteta više od tri MW, a u slučaju solarnih elektrana više od 500 kW.
Mrdak ukazuje na to da je za prijavu na javni poziv potrebna i određena spremnost projekta:
"Da bi investitor mogao da se kvalifikuje da njegova finansijska ponuda bude razmatrana, on mora da ima određenu zrelost projekta, a to je ili energetska dozvola ili građevinska dozvola, mora da ima lokacijske uslove - to je dokument koji prethodi građevinskoj dozvoli, da je obezbijedio planski osnov za priključak svoje elektrane i da ima finansijsko sredstvo obezbjeđenja za ozbiljnost ponude."
Investitor koji pobijedi na aukciji biće u obavezi da izgradi elektranu u određenom roku, a ako to ne učini, naplatiće mu se finansijsko sredstvo obezbjeđenja - garancija ili depozit.
Postupak aukcija je digitalizovan. Na sajtu oieaukcije.mre.gov.rs navedeni su uputstvo i javni poziv za prijave na aukcije, a ukoliko zainteresovani imaju nedoumice u vezi s prijavom, na njih će odgovoriti Komisija za sprovođenje aukcija.
Maksimalna ponuđena cijena na aukciji
Maksimalnu cijenu koju proizvođač OIE može ponuditi na aukciji definisala je Vlada i ona iznosi 105 evra po megavat-času za vjetroelektrane, odnosno 90 evra po megavat-času za solarne elektrane.
Kao što je već više puta navedeno, prednost za dobijanje podsticaja će imati oni investitori koji ponude najnižu cijenu u odnosu na maksimalnu definisanu. Na taj način se očekuje ostvarenje smanjenja troškova električne energije.
"Država je dala više cijene kako bi privukla investitore, ali vjerujemo da će cijena struje iz OIE ići znatno ispod maksimalnih cijena", rekao je Mrdak.
Rezultat aukcije – tržišna premija
Rezultat aukcija je dodjeljivanje tržišne premije. Mrdak je objasnio da je tržišna premija razlika između cijene na aukciji koju investitor ponudi i cijene na berzi. Referentna tržišna cijena za obračun tržišne premije je cijena električne energije na srpskoj berzi (SEEPEX).
Mrdak dodaje da se država na ovaj način obavezuje da će zaštiti proizvođača struje iz OIE od promjena cijena na tržištu. Naime, država će zaštiti proizvođača ako cijene na tržištu padnu i budu niske, odnosno niže od one po kojoj on prodaje, pa kako bi mu se investicija isplatila, razliku između ponuđene i tržišne cijene pokriće država.
Međutim, ukoliko cijene na tržištu skoče i budu više od cijene po kojoj proizvođač prodaje, on je dužan da tu razliku plati državi. Na ovaj način sprječava se da proizvođač ostvaruje ekstraprofit, a višak novca vraća se državi.
"Prema našim procjenama, EPS bi na ovaj način mogao da dobije tri miliona evra godišnje", rekao je Mrdak.
Balansna odgovornost
Proizvođač će imati i obavezu balansne odgovornosti. Kako je objasnio savjetnik ministra, balansna odgovornost je zapravo finansijska odgovornost za greške u prognozi proizvodnje.
"Povlašćeni proizvođači koji budu pobijedili na aukcijama moći će po zakonu da prenesu balansnu odgovornost na EPS. Međutim, mi smo propisali određene obaveze proizvođača kako bi ta finansijska odgovornost bila manja za EPS, tako da proizvođači ipak snose dio tih troškova. Jedan od tih mehanizama je fiksna naknada koju će proizvođači plaćati u odnosu na maksimalnu cijenu na aukciji po svakom MWh proizvedene energije. To znači da će EPS na izvjestan način naplaćivati tu uslugu na mjesečnom nivou i da će troškovi po tom osnovu biti znatno manji", objasnio je Mrdak.
U slučaju da i pored te naknade proizvođač ne planira savjesno proizvodnju struje, država je uvela i mehanizam plaćanja dodatne naknade penalnog karaktera. "Ova naknada će ga primorati da savjesno i pošteno planira prognozu."
Ovakav način prenošenja balansne odgovrnosti na EPS trajaće privremeno, kaže Mrdak, odnosno dok se naše domaće tržište ne spoji s jedinstvenim evropskim ili od trenutka kada budemo imali na našoj domaćoj berzi unutardnevnu trgovinu.
Od trenutka spajanja domaćeg tržišta s evropskim, rok je šest mjeseci da proizvođači izađu iz EPS-ove balansne grupe, a od trenutka formiranja domaćeg unutardnevnog tržišta na berzi rok je 30 mjeseci.
"Onda će proizvođači morati komercijalno sami da urede pitanje finansijske odgovornosti, u smislu da li će sami neposredno plaćati taj trošak operatoru prenosnog sistema ili će ovu obavezu prenijeti na drugog učesnika na tržištu."
Proglašenje pobjednika krajem septembra
Prijave za aukcije trajaće dva mjeseca, tačnije do 14. avgusta ove godine. Nakon toga, očekuje se da će krajem septembra biti podijeljena rješenja i pobjednicima aukcija i onima čije ponude ne budu prihvaćene.
Ponude neće biti prihvaćene onima koji ne budu ušli u kvotu za 400 MW za vjetroelektrane i 50 MW za solarne elektrane. Očekuje se da će se na ovim aukcijama prijaviti između 10 i 15 projekata ukupne jačine oko 1.000 MW.
Oni koji ne budu dobili tržišne premije moći će da sačekaju naredne aukcije. Prema Mrdakovim riječima, sljedeća aukcija biće održana do kraja prvog kvartala sljedeće godine i na njima će biti dodatni kriterijumi za selekciju investitora. Osim cijene, gledaće se njihova spremnost da ponude dio kapaciteta garantovanom snabdjevaču ili direktno krajnjim kupcima u Srbiji, čime će se obezbijediti da struja ostane na domaćem tržištu.
Aukcija koja je trenutno u toku je inače prva aukcija u okviru trogodišnjeg plana sistema podsticaja, koji predviđa dodjelu tržišnih premija za 1.300 MW za proizvođače iz obnovljivih izvora energije u naredne tri godine. Tokom 2024. i 2025. godine biće održane aukcije za još 950 MW.
Tehničku pomoć za razvoj pravnog i regulatornog okvira za sprovođenje aukcija pružila je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), uz finansijsku podršku Švajcarskog državnog sekretarijata za ekonomske poslove (SECO) i akcionara EBRD-a.