Globalni posao sa sirovinama može postati puno skuplji - i prljaviji. Čini se da je nestašica sirovina potaknuta ratom i pandemijom spremna potaknuti već najveći skok cijena robe u decenijama, prema najnovijem istraživanju MLIV Pulse provedenom od 6. do 10. juna.
Istovremeno, očekuje se da će potražnja za fosilnim gorivima samo rasti jer se Evropa nastoji odmaknuti od ruske energije, razbijajući sve nade da će visoke cijene potaknuti prelaz na čišće obnovljive izvore.
Nastavak rasta cijena pridonio bi inflaciji koja je na najvišem nivou posljednjih decenija u cijelom svijetu, a koja prijeti pogoršanjem stanja gladi i nestabilnosti u zemljama u razvoju, te usporavanjem globalnog rasta jer centralne banke agresivno podižu kamatne stope kako bi je ukrotile.
Pritisak se naglo povećao od izbijanja rata u Ukrajini, što je ugrozilo njen izvoz žitarica i uzrokovalo da veliki dio svijeta prekine ekonomske veze s Rusijom, glavnim proizvođačem nafte. To je uz uska grla u lancima snabdijevanja i nestašice koje traju od pandemije, povećalo Bloombergov indeks robe za oko 35 posto ove godine, što ga je dovelo na najviši rast od 1979. godine.
Cijena pšenice nastavit će rasti ove godine, pogoršavajući sve nesigurniju globalnu situaciju s hranom, čak iako se sirova nafta povuče sa svojih povišenih nivoa, prema istraživanju MLIV-a, koje je ispunilo 805 učesnika. U međuvremenu, čini se da će ugalj, umjesto obnovljivih izvora energije, biti evropsko gorivo koje će nadoknaditi nestašice prirodnog plina povezane s Rusijom ove zime.
''Kombinacija rata i neravnoteže ponude i potražnje koje su već postojale prije početka rata, posebno u energetici, zaista će zajedno potaknuti srebro, bazne metale, plemenite metale i energiju'', rekao je Paul Christopher, voditelj globalne tržišne strategije iz Wells Fargo Investment Institute, na Bloomberg televiziji.
Odluka Evrope da smanji potrošnju ruskih goriva viđena je kao potencijalna prilika za prelazak na čistije izvore energije, ali čitatelji Bloomberga sumnjaju da će se to dogoditi u kratkom roku. Ugalj će vjerovatno igrati veću ulogu u popunjavanju evropskog energetskog jaza u nadolazećoj zimi prema 68 posto ispitanika u istraživanju MLIV, dok je samo 32 posto smatralo da obnovljivi izvori vode prednjače.
Iako je Evropa lider u tranziciji prema obnovljivim izvorima energije, teško će instalirati vjetroelektrane i solarne kapacitete dovoljno brzo da nadoknadi nedostatak energenata iz Rusije, koji se pogoršava nepredviđenim problemima s proizvodnjom nuklearne energije u Francuskoj.
''Stvarnost je da će svoju energiju morati pronaći negdje, a ugalj će sve više popuniti tu prazninu u određenim zemljama'', rekao je Matthew Sherwood, viši vodeći analitičar robe u Economist Intelligence Unit. ''Tranzicija prema zelenoj energiji vjerovatno će biti sporija čak i više nego što smo očekivali u zemljama u razvoju''.
Određeni stepeni skepticizma u pogledu toga koliko usklađeno se svijet zapravo pomiče prema čistijoj energiji bio je evidentan u cijelom istraživanju, pri čemu je tri četvrtine ispitanika reklo da svijet još nije dosegao vrhunac potražnje za naftom. Većina od 57 posto u međuvremenu je rekla da bi proizvođači ugljikovodika trebali ispunjavati uvjete za uključivanje u takozvane ESG fondove koji su usmjereni na održiva ulaganja.
Povećana potražnja za naftom također bi povećala moć najvećih svjetskih izvoznika nafte, poput Saudijske Arabije. Gotovo četiri od pet ispitanika u anketi vjeruje da će savez OPEC+ vjerovatno biti dominantna sila koja podržava cijene sirove nafte do kraja 2022. Taj pomak je naglašen rekalibracijom stava američke administracije prema saudijskom režimu za koji se predsjednik Joe Biden ranije zakleo da će se pretvoriti u "pariju".
Ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova i pronalaženja goriva za održavanje svjetla "sada su definitivno u sukobu", rekao je Andrew Blumenfeld, direktor analitike podataka u kompaniji za istraživanje tržišta McCloskey by Opis.
Istraživanje MLIV-a pokazuje da 64 posto očekuje da će Bloomberg Commodity Index završiti godinu još jači. Među četiri ključne robe, najveći udio ispitanika, 34 posto, smatra da će pšenica prednjačiti. Blizu 27 posto kaže da se bakar najviše oporavlja, sa sličnim brojem za naftu, dok zlato zaostaje oko 13 posto. Otprilike 37 posto navelo je da će ulje padati, u manje od 17 posto smatra će pšenica padati.
Rat u Ukrajini poremetio je trgovinu raznim žitaricama, jestivim uljima i gnojivima, što je izazvalo rekordan skok cijena i potaknulo desetke nacija, uključujući Indiju, da odgovore ograničenjima izvoza hrane. To bi moglo imati domino efekt koji pogoršava nestašicu kod neto uvoznika hrane, što bi zauzvrat moglo biti katalizator za vrste građanskih nemira koje je izazvala globalna kriza hrane 2007.-2008.
Pritisak na povećanje troškova hrane ''malo je vjerovatno da će kratkoročno nestati'', a to će vjerovatno imati društvene posljedice u cijelom svijetu, rekao je Massimiliano Bondurri, glavni izvršni direktor SGMC Capitala, za Bloomberg televiziju. I dok je skeptičan da će tržišta resursa svjedočiti velikom oporavku mnogo iznad trenutnih nivoa, ''roba će vrlo vjerovatno i dalje rasti''.
Čak i ako se cijene sirovina ne penju dalje, većina ispitanika očekuje da će inflacija ostati iznad ciljeva centralne banke. To sugerira da čitatelji vide kako rastući pritisci na cijene postaju sve ukorijenjeniji u drugim dijelovima ekonomije. To je očito u najvećoj svjetskoj ekonomiji, s novim podacima prošle sedmice koji pokazuju da se inflacija potrošačkih cijena u SAD-u neočekivano ubrzala na 8,6 posto.
"Planiramo nastavak inflacije u doglednoj budućnosti", rekao je Nick Hampton, glavni izvršni direktor londonskog proizvođača prehrambenih sastojaka Tate & Lyle Plc, za Bloomberg Televiziju. ''Mi upravljamo svojim poslovanjem pod pretpostavkom da će se inflacija nastaviti i vrlo je teško tačno predvidjeti koliko će dugo trajati jer se stvari u ovom trenutku tako brzo razvijaju".