Proizvođači peleta u Federaciji BiH najavljuju obustavu proizvodnje. Neki su već obustavili proizvodnju. Trgovci su ugrozili proizvođače u cijeloj BiH. Odluke dviju vlada nanose nepovratnu štetu po domaće, ali i strane investicije u proizvođače peleta.
Proizvođači peleta trpe posljedice psihoze koju su prouzročili trgovci peleta. Na ruku im ne idu ni odluke dviju entitetskih Vlada, kao ni Vijeća ministara BiH. Zabrana izvoza peleta koja traje od lipnja ove godine, te je još na snazi, nanosi možda nepovratnu štetu. Kako proizvođači kažu, nema tražnje za peletom na domaćem ali i na inostranom tržištu
Odobreni izvoz sječke povisio je cijene ulaznih troškova proizvođača peleta. Drugi problem iste odluke je i nedostatak sirovine za proizvodnju. Proizvođači kažu da su proizvodne marže bile na prosječnom nivou od 20 posto, što je "za ovu branšu sasvim normalno."
"Drvna industrija, proizvođači peleta pa i država BiH imaju manji prihod iz inostranstva za više od 300 milijuna eura zbog izvoza ogrjevnog drveta, što je ogroman iznos za vanjskotrgovinsku razmjenu", rekli su za Bloomberg Adriju.
Za proizvodnju jedne tone peleta u prosjeku su potrebna 2,2 kubna metra celuloznog drveta (sirovine).
Drvna sječka je poluproizvod u procesu proizvodnje peleta, a koristi se i kao energent za toplane. Postoji najava proizvođača da će obustaviti proizvodnju peleta. Isplativije im je, kažu, da oni počnu izvoz sječke u zemlje okruženja. Na taj način BiH će doći u situaciju da iz Hrvatske i Srbije uvozi pelet napravljen od bh. sirovine.
"Time ćemo omogućiti proizvođačima u regiji da proizvedu pelet, onda će imati dodatnu vrijednost na taj pelet od dva do tri puta i vratiti nam pelet po cijeni od 400 do 500 eura", rekao je za naš medij Vehid Avdić, šef proizvodnje Trgovir Gračanica.
Pročitajte: Proizvođači peleta: Tržište snabdjeveno, ukinuti zabranu izvoza
Zbog Odluke Vlade FBiH Trgovir Gračanica je obustavila proizvodnju peleta. Avdić je rekao da su potrošili desetine tisuća eura na sajmove kako bi pronašli kupce u Italiji i Sloveniji.
"Danas smo ostali neozbiljni i neodgovorni za njih", dodao je. "Mi do sada nismo mogli ući na tržišta Njemačke i Austrije, imali smo priliku sada kada su se tržišta otvorila, ali smo bili onemogućeni."
Odluku o ograničenju cijene peleta Avdić bi pozdravio da se dogodila u lipnju, ali da se "dozvolio izvoz, makar uvodeći kvote."
"Mi imamo proizvodnju od 50 tona dnevno, broj kupaca je od 5-10 tona. Na dnevnoj bazi imamo 40 tona koje moramo lagerovati. Za mjesec dana to je 1.000 tona na lageru", dodao je.
Kako bi se proizvela jedna tona peleta prosječni trošak za materijale je oko 300 KM. Na taj trošak dolaze i troškovi struje, goriva, ambalaže, rezervnih dijelova te ostali elementi. Evidentan je rast svih elemenata u odnosu na prošlu godinu. Sirovina je prije rasta njene cijene činila 30 posto troška proizvodnje. Sada čini 50 posto, rekli su nam proizvođači.
Ne treba zaboraviti ni troškove plaća koje se moraju isplatiti radnicima.
Investitori zabrinuti
Inostrana tržišta okreću leđa bh. proizvođačima peleta. Uskoro bi mogle uslijediti tužbe zbog nepoštivanja ugovora koji su ranije potpisani između domaćih proizvođača i stranih kupaca, radi nemogućnosti ispunjavanja ugovorenih obveza.
Kako certificirani proizvođači peleta navode, domaće tržište je 95 posto opskrbljeno. Ističu da je situacija alarmantna jer se gomilaju zalihe, prodaje nema ni po nametnutim cijenama.
Pročitajte: Proizvođači prihvatili 'prijelaznu' mjeru, ugrožena kvaliteta peleta
Ovakvo ponašanje vlasti odvraća i strane investitore. Zbog diranja u slobodu tržišta, zabranom izvoza, poslovanje je upitno u svim budućim momentima, rekao je za naš medij Igor Peša, investitor iz Hrvatske i vlasnik Woodland Drvara.
"Ne mogu planirati nikakve buduće prodaje i količine proizvodnje", rekao je Peša te dodao da je nemoguće sklopiti bilo kakav novi ugovor s kupcima.
Naveo je da je u rujnu i listopadu izazvana psihoza u narodu u BiH, ali i Europi. "To sve kreće od trgovaca, mi smo dio tržišta. Tako su porasle i cijene sirovina."
Što sad?
Za njega ne postoji back-up situacija, jer se sve jako brzo dogodilo. Jedina alternativa je prodaja sirovine kojoj je dozvoljen izvoz. Dakle, apsurd mjera Vijeća ministara se očituje u tome da je zabranjen izvoz gotovog proizvoda, a dozvoljen izvoz sirovine za taj proizvod.
Tvrtka Trenica prom će ovaj tjedan obustaviti proizvodnju peleta. Isporučuju posljednje narudžbe. Pored toga što su, prema odlukama vlada, u isti koš svrstani pelet klasa A1, A2 i industrijski, zabrana se odnosi i na roštiljski (egzotični) pelet.
Trenica prom je prvi egzotični pelet proizvela prije tri godine, ali zbog pandemije nije mogla izaći na vanjsko tržište, rekao je za Bloomberg Adriju Selmir Hadžić, vlasnik Trenica prom.
"Mi imamo interese iz Švicarske, Njemačke, Švedske i Norveške. Pomoću tih tržišta bismo mogli proširiti kapacitete", rekao je Hadžić.
Pelet za grijanje na energetskom tržištu u BiH čini pet posto, rekli su proizvođači. Trošak održavanja proizvodnje je od 70 do 300 tisuća KM. Skladišta se pune, a kupaca nema.
Proizvođači peleta predlažu, kao alternativu na trenutne mjere, ograničenje cijene necertificiranog peleta te subvencije za razliku cijene certificiranog peleta. Smatraju da bi se tako moglo kvalitetnije planirati tržište, spriječiti eventualna nestašica, porasli bi prihodi u državnoj kasi i kvaliteta bi se digla na europsku razinu.
Ažurirano s izmjenama u trećem paragrafu (izvoz oblovine nije dozvoljen prema odluci Vijeća ministara)
.webp){kind=icon}
