.webp){kind=icon}
Konferencija Investicije 360, koja se u organizaciji Bloomberg Adrije održava u Sarajevu, iznjedrila je zaključak da je jedna od najvažnijih tema današnjice, kako za Bosnu i Hercegovinu (BiH), tako i za cijeli svijet, prelazak na zelenu energiju.
Na panelu "Gdje nas vodi energetska tranzicija", sa stručnim sagovornicima osvrnuli smo se na to gdje se BiH nalazi na putu prelaska s "prljave" na "čistu" energiju. Ukazali smo na najveće probleme s kojima se investitori suočavaju u ovom sektoru te na koji način se možemo kretati u smjeru napretka.
Energetska tranzicija u BiH trenutno je na ključnom raskršću između potrebe za modernizacijom i izazova koje nameću postojeće energetske strukture. Prelazak na obnovljive izvore energije (OIE) zahtijeva ozbiljna ulaganja i ključan je za smanjenje emisije štetnih gasova i dugoročno očuvanje okoliša.
Čitaj više
BiH nedostaje novih investicija, regulativa i infrastruktura najveće prepreke
Investitori traže jasne uslove kada ulažu svoj kapital.
prije 3 sata
Blažeković: Dionički indeksi u Adria regiji, prinosi i perspektive
"Tržište kapitala Adria regije se budi, ali u dijelu obveznica, pogotovo retail i green, dok kod dionica tržište još uvijek drijema".
prije 3 sata
Investitori u BiH najviše žele ulagati u obnovljive izvore, infrastrukturu, IT i proizvodnju
Investicije i energetska tranzicija presudne su za budućnost Bosne i Hercegovine.
prije 9 sati
"Kako ulaganjem staviti BiH na mapu svjetskih tržišta?" - Na ovo pitanje odgovaramo na Bloomberg Adria konferenciji u Sarajevu
Razgovor o investicijama i energetskoj tranziciji presudan je za budućnost kako svijeta tako i Bosne i Hercegovine. U trenutku kada se globalno suočavamo s izazovima održivog razvoja, transformacija naše ekonomije nikada nije bila potrebnija.
31.10.2024
Lako je nabrojati glavne izazove, a oni se obično vrte oko zastarjele infrastrukture, loših zakonskih propisa i komplikovanog sistema. Bez ulaganja u novu tehnologiju, BiH riskira da još više zaostane u odnosu na zemlje EU, što može dodatno otežati proces pridruživanja Evropskoj uniji. "Svaka sunčeva zraka koja se ne koristi za energiju je propuštena prilika za bolji, čišći svijet, ali i održiviju ekonomiju", poruka je sa samog početka razgovora o ovoj temi.
BiH se ne usuđuje napraviti čak ni prvi ozbiljan korak u energetskoj tranziciji
Član upravnog odbora RESET - Centra za održivu energetsku tranziciju Damir Miljević govorio je o tome kako BiH balansira između potrebe za smanjenjem emisija ugljendioksida i svoje zavisnosti od fosilnih goriva. Istaknuo je dva glavna indikatora zbog kojih BiH tapka u mjestu - nepostojanje tržišta električne energije i izostanak primjene zakonskih propisa.
"BiH ne balansira, BiH čvrsto stoji u mjestu i ne usuđuje se napraviti čak ni prvi ozbiljan korak u energetskoj tranziciji. Činjenica je da je BiH posljednja zemlja po energetskoj tranziciji na Zapadnom Balkanu, a gori smo i od Ukrajine i Moldavije. BiH je jedina zemlja koja nema uspostavljeno tržište električne energije, sve ostale zemlje u regiji imaju, čak i Kosovo. Jako je važno za jednu zemlju da li imate tržište električne energije, jer je indikator investitorima u kojem pravcu se kreću cijene na tržištu na kojem planiraju investirati. Drugi indikator da stojimo u mjestu je to što imamo zakonske propise koji omogućavaju transparentno dodjeljivanje investicija i omogućavaju razvoj kapaciteta za zelenu energiju, ali BiH je jedina zemlja u regiji koja ne koristi taj sistem koji ima u zakonu, kao što su aukcije", kazao je Miljević.
Aukcija se dotaknuo i zamjenik direktora senior bankar EBRD-a Tamir Mostarac, govoreći o tome šta nam je potrebno za privlačenje većih investicija u ovaj sektor, odnosno šta nam pravi problem na tom putu.
"Aukcije su u drugim zemljama regije bile motor za razvoj, a mi to nemamo. Zatim imamo problem pravnih regulativa u energetskom sektoru države, ali i problem državnog zemljišta", istaknuo je Mostarac.
U BiH i dalje 2/3 energije dolazi iz "prljavih" izvora
Projekt menadžer u UNDP-u Almir Međedović ističe da u BiH i dalje 2/3 energije dolazi iz "prljavih" izvora, uprkos tome što smo još 2006. ratificirali sporazum o osnivanju energetske zajednice, čime smo se obavezali transponovati pravnu stečevinu EU u naš pravni sistem.
"Privlačenje investicija implicira poštivanje međunarodno pruzetih obaveza. Ono što je bitno za nas, pored zakonske regulative, jeste i strateška odrednica zemlje u tom pravcu. Potrebni su nam i podzakonski akti koji bi omogućili provođenje zakona. Navest ću jedan primjer: Radili smo na instaliranju solarnih elektrana u domaćinstvima i nailazili smo na različite poteškoće u zavisnosti od toga koji je nivo vlasti, jedni to tretiraju na jedan način, drugi na drugi. To usporava proces. Bilo bi dobro da imamo i jasno određene obaveze", kazao je on.
Miljević ističe ogroman potencijal BiH za prelazak na obnovljive izvore u odnosu na regiju s obzirom na to da smo jedini koji imamo dovoljno tehničkog i ekonomskog potencijala.
"Imamo i vjetra, i hidra i solara, za razliku od Kosova koje nema takvo rješenje, Sjeverna Makedonija uopće nema vjetra, Crna Gora ima manje vjetra nego mi. Srbija ima vjetar, ali ga nedovoljno koristi. Mi trebamo energetski prelazak smatrati potencijalom i šansom, a ne obavezom", kazao je, objašnjavajući da ubrzo počinje i naplata za korištenje "prljave" energije te da će kompanije zahtijevati od nas zelenu energiju kako bi uopće htjele investirati u BiH.
Postoji otpor demokratizaciji energetskog tržišta
Ono što Miljević posebno ističe jeste da u BiH postoji otpor demokratizaciji energetskog tržišta, a dao nam je i uvid u to na koji način je ovaj sektor zakonski regulisan kod nas.
"Imamo tri zakonska okvira, a tu imate relativno različite situacije, utoliko što u Brčko distriktu osim zakona nema nikakve implementacije, nema podzakonskih akata. Oba entiteta imaju aukcije u zakonima, ali opet nema podzakonskih akata, pa se to ne primjenjuje. Tamo gdje imamo odgovarajuće regulative i imamo podzakonske akte, imamo i otpor na terenu. Mi vodimo spor pred regulatorima, da nekome ko je dobio status prozjumera, Elektroprivreda RS-a ne da ugovor, jer imaju političku odluku da to ne rade. Mi imamo državu u državi. Otpor sve tri elektrodistribucije. U FBiH smo prvi imali situaciju da su stotine firmi zbog poskupljenja stavile solare, ali je bilo krivično djelo da to puste u mrežu, sad već postoje odgovarajući zakonski akti. Imamo čudnu situaciju gdje ima novca za investiranje, a imamo i mnogo pravilnika koji nisu doneseni. U FBiH fali 13 pravilnika, u RS-u 7-8 da bi se taj pravni sistem zaokružio", pojasnio je Miljević.
"Dozvolili smo da solarne elektrane pravi ko i kako hoće, na poljoprivrednom zemljištu to niko ne radi. Zemlja, hrana i voda su tri najvažnije stvari, i vi uzmete obradivu površinu i stavite solar. BiH ima zahtjeve za 12 GWh instalacija, što je dva puta više nego što je naš kapacitet. Srbija je imala 21 GWh zahtjeva pa su sjeli i izmijenili zakon. Od 21 GWh su spali na realno 8 GWh zahtjeva. Nije problem kapacitet i potencijal, nego je problem napraviti dobru zakonsku regulativu koja će favorizirati one koji hoće da rade, a ne da mešetare", Miljevićeva je poruka.
Tamir Mostarac (EBRD) je istaknuo da postoji nekoliko načina finansiranja energetskih projekta, među kojima su najpopularniji izvori komercijalne banke i međunarodne finansijske institucije.
"Imamo odriješene kreditne linije koje su usmjerene ka obnovljivim izvorima. Imamo partnerske odnose s EU i drugim donatorima kako bi omogućili da se dio tih sredstava vrati bespovratno. Donatori i EU ne preferiraju velika preduzeća, oni nemaju pristup određenim fondovima. Mi imamo nekoliko velikih preduzeća koja trebaju dekarbonizaciju te će država morati naći način, jer oni nemaju pristup bespovratnim fondovima", kazao je.
Na kraju je zaključeno da je velika prilika i u saradnji s komunalnim preduzećima i njihovom prelasku na zelenu energiju, s obzirom na to da u BiH mnogo trošimo na zagrijavanje domaćinstava.
"BiH po energetskom intenzitetu troši četiri puta više energije nego što je prosjek EU. Kod nas je najveći prostor u smanjenju potrošnje električne energije. To bi trebao biti fokus politike, a fokus investitora treba biti na obnovljivom izvoru energije, skladištenju energije i eko modelima", zaključio je Miljević.
