Da će Srbija ostati bez ruske nafte, koja se dostavlja preko Jadranskog naftovoda (JANAF), poznato je još od juna ove godine. Tada je Evropska unija donijela odluku o zabrani uvoza ruske nafte koja se doprema brodovima. Ta odluka zvanično stupa na snagu petog decembra, a Srbija će, prema ranijim najavama zvaničnika, ostati bez ruske nafte već od prvog novembra.
U četvrtak je premijerka Ana Brnabić izjavila da Srbija od prvog novembra ostaje bez ruske nafte. Ta informacija za javnost u Srbiji nije bila novost. Međutim, novost je to što je premijerka govorila o tome da je Srbija mogla da bude izuzeta od te mjere, a da ju je na tom putu spriječila Hrvatska.
Premijerka je rekla da će uvođenje sankcija EU Srbiji u energetici, po eksplicitnom zahtjevu i ultimatumu Hrvatske, direktno nanijeti štetu vrijedna stotinu miliona evra Srbiji i njenim građanima.
Kao razlog za taj "potez Hrvatske" srbijanska premijerka je navela to što "Srbija traži kažnjavanje odgovornih za zločin kod Bosanskog Petrovca u avgustu 1995. godine, kada su hrvatski avioni ubili civile, uključujući i djecu."
Da za Srbiju nema promjene kada je riječ o zabrani uvoza ruske nafte potvrdio je za Bloomberg Adriju i energetski stručnjak Miloš Zdravković.
"Posljednjim, osmim paketom mjera Evropske unije koji je usmjeren protiv Rusije, za Srbiju se ništa nije promijenilo. I ranije je bilo poznato da će Srbija od prvog novembra ostati bez ruske nafte i vjerujem da se NIS pripremao na to. Ni u jednom trenuku se nije govorilo da će Srbija biti izuzeta od ove mjere", rekao je Zdravković za Bloomberg Adriju.
Naftna industrija Srbije
Podsjetio je da je Evropska unija u junu, kada je donijela odluku o zabrani uvoza ruske nafte preko mora, naznačila da će od te mjere biti izuzete zemlje koje tu sirovinu dopremaju naftovodom i ne izlaze na more, među kojima su Mađarska, Češka i Slovačka. Prema Zdravkovićevim riječima, ni u jednom trenutku se nije govorilo da će Srbija biti izuzeta od te mjere.
Istakao je da je i Bugarska izuzeta od zabrane uvoza ruske nafte i to popuštanje EU vidi kao nadoknadu Bugarskoj, koja je ranije ove godine ostala bez ruskog gasa zbog neplaćanja u rubljama. Smatra da bi ostavljanje Bugarske i bez ruske nafte bio veliki udarac za tu zemlju.
Podizanje političke temperature u regionu
Na optužbu premijerke Brnabić odgovorio je hrvatski premijer Andrej Plenković, koji nije negirao da je Hrvatska kriva što Srbija ostaje bez ruske nafte, već je poručio da Srbija ne može da sjedi na dvije stolice. "Vidio sam neviđene i burne reakcije iz Srbije. Srbija ne može da sjedi na dvije stolice", rekao je Plenković i dodao da Srbija može da dobije naftu koju hoće, samo ne rusku.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je prvi put otkrio javnosti da je Srbija tražila da Zapadni Balkan bude izuzet od zabrane EU na uvoz ruske nafte, i da je u nacrtu odluke Unije tako trebalo da bude, ali su se "onda komšije pohvalile da su zaslužne za to što do toga nije došlo".
"Neke zemlje EU su izuzete, poput Bugarske, Mađarske... Srbija nije. Hrvatska je samo radila svoj posao koji radi već decenijama", rekao je Vučić uoči početka samita u Pragu.
Da će Srbija ostati bez ruske nafte, još u junu je izvijestila Bloomberg Adrija. I srpski zvaničnici posljednjih nekoliko mjeseci pripremali su javnost na činjenicu da će Srbiji biti onemogućen uvoz ruske nafte zbog evropskih sankcija Rusiji.
Pročitati više: NIS ostaje bez ruske nafte, uvoziće je iz Iraka
Tada smo i dobili informaciju od Ministarstva rudarstva i energetike da će Srbija rusku naftu najvjerovatnije zamijeniti iračkom. Pored toga, Ministarstvo je ukazalo i na to da Rusija nije najveći dostavljač nafte Srbiji.
Prema podacima Ministarstva rudarstva i energetike dostavljenim Bloomberg Adriji, u 2021. godini uvezena sirova nafta iz Iraka činila je 47 odsto, iz Rusije 16 odsto, iz Kazahstana 11 odsto i iz Norveške tri odsto. Prošle godine prerađeno je i 23 odsto domaće, sirove nafte.
Bloomberg
Slična struktura uvoza nastavljena je i tokom 2022. godine, s tim da se tokom pojedinih mjeseci zbog povoljnije cijene ruska nafta više uvozila. Trenutno je taj odnos 34 odsto nafte iz Rusije, a iz ostalih izvora 66 odsto.
Bloomberg Adrija je pisala i o tome da bi ostajanje bez ruske nafte moglo da dovede do nestašice dizela i povećanja cijene dizela i benzina u Srbiji.
Pročitajte više: Zabrana uvoza ruske nafte može izazvati nestašice dizela u Srbiji
Profesor Univerziteta FEFA Goran Radosavljević rekao je ranije za naš medij da ne očekuje da će u Srbiji biti nestašice nafte nakon zabrane uvoza ruske nafte, s obzirom na to da nafte ima dovoljno na svjetskom tržištu zbog smanjenja globalnog privrednog rasta. Pored toga, smatra da će Srbija na tržištu uspjeti da nadoknadi ruski nedostatak.
Međutim, ukazuje na to da bi se nedostatak naftnih derivata već mogao osjetiti.
"Ne očekujem da će se kod nas osjetiti nedostatak nafte, mislim da će se mnogo više osjetiti, a to se osjeća i u cijeloj Evropi, nedostatak direktno derivata, jer Evropa je od Rusije uvozila i velike količine dizela", rekao je Radosavljević.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...