.webp){kind=icon}
Cijena nafte na svjetskom tržištu je krenula ka četvrtom nedjeljnom padu nakon što je niz povećanja kamatnih stopa centralnih banaka širom svijeta još više pomračio izglede za potražnju.
Fjučersi West Texas Intermediate (WTI) pali su na 82 dolara po barelu, a od početka nedjelje cijena ove nafte pala je za više od dva odsto. Federalne rezerve su do sada dale najjasniji signal da su spremne da tolerišu recesiju SAD-a kao kompromis za ponovno preuzimanje kontrole nad inflacijom, dok su Velika Britanija, Norveška i Južna Afrika takođe podigle stope.
Nafta ostaje na putu za svoj prvi kvartalni gubitak poslije više od dvije godine, jer zabrinutost zbog usporavanja globalne ekonomije utiče na izglede za potražnju. Jači dolar je doprinio dodatnim padovima ove nedjelje, čineći robu po cijeni u toj valuti skupljom za investitore.
Malo je vjerovatno da će brzo povećanje kamatnih stopa označiti kraj kampanje za ukroćivanje inflacije, čak i kada centralne banke rizikuju da dovedu svoje privrede u recesiju. To označava drastičnu promjenu u odnosu na prije godinu, kada su zvaničnici javno predviđali da će skok cijena iz ere pandemije uskoro izblijedjeti.
Nigerijski ministar nafte Timipre Sylva rekao je da bi OPEC mogao biti primoran da dodatno smanji proizvodnju ako cijene padnu ispod sadašnjih nivoa. Kartel i njegovi saveznici ranije ovog mjeseca pristali su na prvo smanjenje snabdijevanja poslije više od godinu. Taj potez je pokazao da je OPEC+ ozbiljan u pogledu upravljanja tržištima, saopšteno je iz Saudijske Arabije.
"Ovo će biti veoma, veoma nestabilno posljednje tromjesečje", rekla je Amrita Sen, glavna analitičarka za naftu u Energy Aspects za Bloomberg. Trenutno postoji "previše različitih i kontradiktornih faktora koji utiču na cijene", dodala je ona.
Cijene:
- WTI za isporuku u novembru povukao se za 0,5 odsto na 83,04 dolara po barelu u 7.25 ujutru u Londonu.
- Brent za novembarski obračun pao je za 0,4 odsto na 90,06 dolara po barelu.
Države članice Evropske unije utrkuju se da u roku od nekoliko nedjelja postignu politički sporazum kojim bi se nametnula granica cijena ruske nafte. Taj pritisak je dobio zamah nakon što je predsjednik Vladimir Putin ove nedjelje najavio mobilizaciju trupa, eskalirajući rat u Ukrajini, i mogao bi da bude dio novog niza sankcija koje će predložiti Evropska komisija.
Putin i saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman u međuvremenu su u četvrtak potvrdili svoju posvećenost alijansi OPEC+, saopštio je Kremlj. Grupa je održala veze s Rusijom uprkos ratu u Ukrajini.
