Na plenarnoj sjednici u utorak zastupnici Evropskog parlamenta glasanjem su odobrili imenovanje Borisa Vujčića za potpredsjednika Evropske centralne banke. Sa 460 glasova za, 68 protiv i 91 suzdržanim, zastupnici su potvrdili mišljenje koje je Odbor za ekonomska i monetarna pitanja usvojio 26. februara 2026. godine.
Mjesto potpredsjednika ECB-a postat će upražnjeno 31. maja 2026. godine, kada ističe mandat Luisu de Guindosu iz Španije.
Njegovi ciljevi u ECB-u
Vujčić ističe kako će mu glavni cilj biti pridonijeti monetarnoj politici koja služi svim građanima europodručja. "To znači zadržati jasnu i nepokolebljivu usredotočenost na stabilnosti cijena, što je naš glavni cilj, i očuvati financijsku stabilnost, što je ključno za učinkovitu transmisiju monetarne politike i otpornost naših gospodarstava".
Objašnjava kako je Hrvatska je bila suočena s nekoliko velikih šokova i kriza koji su prijetili destabilizacijom našega gospodarstva i financijskog sustava. "Unatoč maloj veličini i inherentnoj ranjivosti hrvatskoga gospodarstva, uspjeli smo sami prebroditi sve te šokove, bez oslanjanja na vanjsku financijsku potporu. Jasna usmjerenost na ciljeve središnje banke i brzo djelovanje s pomoću dostupnih instrumenata kada su ti ciljevi bili ugroženi bili su ključni za naš uspjeh u tom pogledu. Te se pouke mogu izravno primijeniti na razini europodručja: čak i u mnogo većoj i složenijoj monetarnoj uniji jasna svrha ostaje temelj učinkovitog središnjeg bankarstva", istaknuo je.
Ističe da će kao potpredsjednik ECB-a blisko surađivati s kolegama u Upravnom vijeću i Izvršnom odboru kako bi nastavili uspješne rezultate ECB-a. "U toj bih ulozi pridavao veliku važnost očuvanju neovisnosti ECB-a i istodobnom potpunom preuzimanju odgovornosti prema Europskom parlamentu".
Rizici po finansijsku stabilnost
"Trebamo paziti da se inicijative kojima je cilj poboljšati konkurentnost EU-a ne provode nauštrb financijske stabilnosti. Konkretno, ublažavanje bonitetnih propisa vjerojatno ne bi dovelo do povećanja bankovnog kreditiranja. Istraživanje o bankovnom kreditiranju u europodručju pokazalo je da ograničenja kapitala nisu relevantan čimbenik za pooštravanje uvjeta bankovnog kreditiranja posljednjih godina, s obzirom na dobru kapitalizaciju banaka. Naspram tomu, važne su odrednice bile tolerancija banaka na rizik, percepcija rizika i tržišno natjecanje. Stoga bi smanjenje kapitalnih zahtjeva samo dovelo do veće financijske poluge i manje otpornosti, što nije opravdano ako želimo zdrave financijske institucije koje mogu financirati gospodarstvo i istodobno ostati otporne na šokove", objasnio je.
.webp){kind=icon}
