.webp){kind=icon}
Kapital Centralne banke (CB) BiH, prema procjenama, samo u aprilu pao je za dodatnih više od 50 miliona KM. Ovo je rezultirano strukturom deviznih rezervi, kao i prinosa od obveznica.
Ako se ovakvi trendovi nastave, već krajem godine biće potrebna dokapitalizacija ove finansijske institucije od strane entiteta, pišu Nezavisne novine. Prema zvaničnim podacima, kapital Centralne banke BiH zaključno sa 31. martom 2022. godine u odnosu na kraj prošle godine, pao je za 122 miliona KM. Na kraju prošle godine kapital CB BiH iznosio je 861 miliona KM, a zaključno sa martom taj kapital iznosio je 739 miliona KM. Međutim, ako se uzme u obzir da je nastavljen rast kamatnih stopa na obveznice u portfelju CB BiH, procjene su da će u aprilu kapital pasti za dodatnih najmanje 50 mil KM, a vjerovatno i više.
"Za prva četiri mjeseca očekivanja su da će kapital biti umanjen za 200 miliona KM i izgledan je scenario koji će dovesti do dodatnog smanjenja kapitala za još 400 miliona u narednih 12 mjeseci, a ne treba isključiti ni scenario koji predviđa pad od 900 miliona KM. Već sada je potrebno zagovarati i razgovarati o modelima dokapitalizacije Centralne banke. Ukoliko želimo isti nivo sigurnosti konvertibilne marke kao prije dvije i tri godine, potreban iznos dodatnog kapitala u narednom periodu je između 900 miliona i 1,3 milijarde KM", smatra ekonomista Saša Stevanović.
Ako se uzme u obzir to da Centralna banka BiH, zaključno sa krajem 2021. godine, ima više od 11,5 milijardi KM u obveznicama, više je nego jasno da će kapital nastaviti da pada jer su Federalne rezerve već povećale kamatnu stopu, a to će, gotovo je sigurno, uraditi i Evropska centralna banka. S druge strane, u Centralnoj banci BiH kažu da pažljivo prate dešavanja na finansijskim tržištima i da "smatraju da se ekonomski scenario da će CB BiH do kraja godine ostati bez kapitala, neće desiti".
"Očekivani rast kamatnih stopa na relevantnim finansijskim tržištima može imati određen negativan efekat za kapital CB BiH, ali procjenjujemo da će taj efekat biti ograničen i na puno nižem nivou u odnosu na navedenu milijardu KM. Znatno je smanjena izloženost deviznih rezervi riziku kamatne stope i osjetljivost deviznih rezervi na promjene tržišnih prinosa kao specifične forme kamatnih stopa", kazali su u Centralnoj banci BiH.
Zanimljivo je da su se poslovanje Centralne banke i položaj domaće valute našli i u zaključcima posljednje sjednice Predsjedništva Stranke demokratske akcije (SDA). Oni navode kako rastuća inflacija prijeti da ozbiljno umanji vrijednost deviznih rezervi koje su pokriće za vrijednost konvertibilne marke. Od Vijeća ministara BiH traže da pripremi prijedloge mjera i eventualne izmjene zakona kojima bi se umanjio utjecaj inflacije eura na KM.
"Napominjemo da vrijednost zlata, koje je tek u neznatnom procentu pokriće za KM, neprestano raste u posljednjih sedam godina i da usljed trenutne svjetske krize nastavlja da raste. Također, od Centralne banke tražimo da hitno preispita aranžmane o čuvanju rezervi u stranim bankama, koji su napravljeni u vremenu prije inflacije. Sve potrebne aktivnosti ne smiju na bilo koji način dovesti u pitanje stabilnost konvertibilne marke, ali moraju državi osigurati povoljnije finansijske efekte", kazali su.
