Unatoč nepovoljnom poslovnom ambijentu, bankarski sektor u Bosni i Hercegovini godinama održava kontinuitet stabilnog poslovanja. Jedan od najvidljivijih pokazatelja su depoziti, odnosno štednja građana, koji su unatoč niskim kamatnim stopama godinama kontinuirano rasli.
Tako su ukupni depoziti 2015. godine iznosili 16,5 milijardi KM (8,4 milijarde eura). Godinu kasnije, ukupni depoziti su iznosili 17,7 milijardi KM (9,07 milijardi eura), da bi u 2017. narasli na 19,6 milijardi KM (10,05 milijardi eura).
U pandemijskoj 2020. godini depoziti su iznosili 24,9 milijardi KM (12,7 milijardi eura), da bi godinu kasnije dosegli 27,8 milijardi KM (14,2 milijarde eura).
Depoziti su rasli i kao udio u BDP-u, te su se tako sa 58 posto u 2015. godini povećali na 73 posto u maju ove godine.
''Trend rasta depozita je konstantan i posljedice se mogu vidjeti u tome da imamo jak i stabilan bankarski sektor, prepoznat prije svega od stanovništva čiji depoziti konstatno rastu. Depoziti su pokazatelj jačine ekonomije jedne zemlje, kao i kupovne moći privrede i stanovništva'', za Bloomberg Adriu kaže Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo RS.
Pad vrijednosti depozita zabilježen je u februaru i martu ove godine, kada su sa 27,9 milijardi (14,2 milijarde eura) KM koliko su iznosili u januaru spali, na 27,5 milijardi KM (14,1 milijardu eura) u februaru, odnosno na 26,8 milijardi KM (13,7 milijardi eura) u martu.
''Ovo je sasvim normalan slijed dešavanja uslijed panike koja je nastala preko noći zbog dešavanja sa Sberbankom u Banjoj Luci i Sarajevu. Klijenti su željeli svoj novac. Februar i mart su prvi mjeseci nakon dosta godina kada smo imali pad depozita. Ja kao glavni uzrok vidim geopolitička dešavanja u Ukrajini i krizu sa Sberbankom. Kasnije je inflacija uzela svoj primat, pa su građani novac prije svega preusmjerili u nekretnine, druga vrijedna dobra ali i u 'slamaricu', pojašnjava Šuput, te dodaje: ''Od kraja maja 2022 godine ovaj trend se smanjuje i štednja se polaka povećava''.
Bloomberg
Kada je riječ o vrsti depozita, u BiH dominiraju depoziti 'a vista' koji su u maju iznosili 19,05 milijardi KM (9,7 milijardi eura), dok oročeni depoziti iznose 8,3 milijarde KM (4,3 milijarde eura).
''Ovo je logično za naše finansijsko podneblje. Građani sve više žele da imaju novac na dohvatu ruke, kamate na depozite su svedene na minimum, dok privreda uvijek najveći dio slobodnih sredstava držala na avisti. Mislim da je ključ u niskim kamatnim stopama na depozite'', pojašnjava Šuput.
Kada je riječ o prosječnoj kamatnoj stopi na oročene depozite, ona je u 2015. godini iznosila 2,13 posto, da bi do maja ove godine spala na 0,80 posto. Međutim, u skladu sa najavljenim rastom kamatnih stopa očekuje se da će u narednom periodu doći do rasta oročenih depozita.
''Pokazatelji koje imamo govore da imamo lagani rast depozita stanovništva od maja mjeseca. Ovo je ohrabujuće, i govori da se povjerenje u naš bankarski sektor nije poljuljalo. Inflacija je veliki problem, ne samo kod nas, već u cijelom svijetu. Ono što je sada već vidljivo je da banke polako kreću nakon dugo godina, sa kampanjama povećanja kamatnih stopa na depozite, ali je onda za očekivati da će doći i do rasta kamatnih stopa na kredite. EURIBOR raste, što je okidač da imamo rast kamatih stopa na kredite ali i na depozite. Ovo je jedan od načina kako se banke mogu boriti sa inflacijom. S druge strane banke moraju da nastave da kreditiraju privredu tj realni sektor, ali i budžete entiteta, kako bi se javna potrošnja nastavila, jer bez nje, nema ni borbe sa inflacijom'', pojašnjava Šuput.
Plasirani krediti također su bilježili rast. Tako su 2015. godine banke plasirale kredita u vrijednosti od 16,8 milijardi KM (8,6 milijardi eura), da bi na kraju prošle godine iznosili 21,07 milijardi KM (10,7 milijardi eura). Blagi pad zabilježen je u januaru ove godini kada je vrijednost plasiranih kredita iznosila 20,3 milijarde KM (10,4 milijardi eura), ali je tokom godine nastavljen rast da bi u maju dosegli 21,5 milijadri KM (11,02 milijarde eura).
Ono što je još jedan od pokazatelja zdravog bankarskog sekotra jeste omjera kredita i depozita koji trenutno iznosi 79 posto. Međutim, omjer kredita i depozita kontinuirano je padao od 2015. godine kada je iznosio 102 posto.
'' Omjer je takav da još uvijek imamo više depozita nego kredita, koliko to god nekome zvučalo nevjerovatno. Ovo je odličan pokazatelj, i smatram da je dobro za ekonomiju jedne zemlje da je ovaj omjer ovakav. Procjene su da se ovo neće mijenjati'', dodaje Šuput.
.webp){kind=icon}
