Posljednje odluke Evropske centralne banke (ECB) i američkih Federalnih rezervi (Fed) neće imati veliki direktan uticaj na Bosnu i Hercegovinu. Ipak, s druge strane, sva dešavanja na evropskom i globalnom nivou indirektno se prelijevaju na BiH, a 2025. će biti godina puna neizvjesnosti, posebno jer se ne mogu predvidjeti potezi nove američke administracije.
Na sastanku održanom prošle sedmice, ECB je očekivano smanjila ključne kamatne stope za 25 baznih bodova. Tako je stopa na novčane depozite smanjena na 2,75 posto.
Federalne rezerve su s druge strane na prvom sastanku ove godine donijele odluku da ipak pauziraju smanjenje referentne kamatne stope i ona je ostala na ciljanom rasponu od 4,25 do 4,5 posto. Fed je najavio da će ostati pri ovoj odluci do sredine 2025. kako bi vidio kako će se situacija dalje odvijati, dok se očekuje da će ECB, koja je pri sve većim pritiscima posrtanja evropske ekonomije, nastaviti ovu politiku smanjenja kamatnih stopa.
ECB će nastaviti spuštati kamate
"Prilično razočaravajući podaci o dvije najveće privrede EU - njemačke i francuske u posljednjem kvartalu 2024. sigurno su bili dodatni vjetar u leđa ECB-u da ponovo donese ovakvu odluku", kazao je za Bloomberg Adria Spotlight Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka u BiH.
Naglasio je da će ECB vjerovatno ostati konzistentna te da ćemo tokom 2025. vrlo vjerovatno vidjeti dodatna sniženja kamata. Međutim, pitanje je koliko će Fed ostati konzistentan onome što su najavili ili će podleći pritiscima nove američke administracije.
"Način na koji će se ponašati nova američka administracija ima uticaj i na EU s obzirom na to da evropska ekonomija posrće i da joj je potreban novi stimulans. Tu treba istaći da će se EU ekonomija naći pod dodatnim pritiscima, prema najavama nove administracije, tako da ECB neće imati puno mehanizama i izbora izuzev da nastavi smanjenje kamata", pojasnio je Ražanica.
Kada je riječ o BiH, Ražanica je istaknuo da ne očekuje da će se ono što su najavili Fed i ECB u većoj mjeri odraziti na BiH.
"Mi nismo dio EU i nismo pod ingerencijom ECB-a. Kada su kamatne stope rasle u prethodnom periodu, one nisu rasle u BiH. Neki direktni uticaj posljednje odluke mi nećemo osjetiti, ali možemo očekivati neke uvezene efekte, kao što smo imali situaciju s uvezenom inflacijom, ali smo i tada uspjeli obuzdati rast kamata", pojašnjava.
Ista situacija je i u Srbiji, dok Hrvatska kao članica EU i eurozone može očekivati određene korekcije na kamatnim stopama na svom tržištu. Ipak, dodao je da, iako se prate trendovi ECB-a, monetarne institucije i regulatori prilikom donošenja odluka o kamatama moraju vagati između privrednog rasta i daljnjeg obuzdavanja inflacije.
Evropske banke su 2025. okarakterizirale kao godinu borbe za marže. Ražanica je istaknuo da to i nije čudno s obzirom na to da će nam ova godina donijeti dosta neizvjesnosti jer se očekuju potezi administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
"Poteze nove američke administracije zaista ne možemo predvidjeti, a te odluke će imati direktan uticaj u EU, a kod nas indirektan uticaj na sve grane privrede, uključujući i banke. Banke se nalaze u nezavidnom položaju jer su pod pritiskom rasta kamata na depozite, a s druge strane kontinuiranog pada kamata na kredite. Ako imate veći trošak, a manji prihod, to ostavlja značajan efekt na maržu", istaknuo je Ražanica.
Kamate u BiH stabilne
Direktor Agencije za bankarstvo (FBA) Jasmin Mahmuzić kazao je ranije za Bloomberg Adriju da se prijenos učinaka ECB-a i njegovih odluka na naše tržište realizira indirektno, ograničeno, putem ostalih referentnih kamatnih stopa, najčešće iz spektra Euribora, a koje u pravilu reagiraju na trendove koje nameće ECB.
"Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, mjerama entitetskih agencija za bankarstvo ublaženi su ili u potpunosti izbjegnuti prijenosi dramatičnog rasta nivoa kamatnih stopa iz EU. Kretanja i trendovi iz EU mogu biti vidljivi na našem tržištu tek kada referentne stope i stope koje nameće ECB padnu na nivo od dva posto, što je zapravo i ciljani nivo koji osigurava odgovarajuće uvjete za privredni rast i održavanje inflacije u prihvatljivim okvirima", kazao je Mahmuzić.
U ovom trenutku, kako kaže i Mahmuzić, treba se nadati oporavku ključnih trgovinskih partnera i izbjegavanju recesije u ekonomijama za koje smo vezani.
Ublažavanje politika ECB-a trebalo bi potaknuti kreditni rast na tržištima na koja se odnosi.
Mahmuzić nam je potvrdio da nivo kamatnih stopa na našem tržištu ostaje stabilan i usporediv s nivoima koje smo imali u proteklih pet godina.
"Dinamika kreditne aktivnosti na našem tržištu je prisutna, očuvana, zadovoljavajuća i ne ovisi o kretanjima iz EU", kazao je.
--Uz pomoć Ivana Raonić--
.webp){kind=icon}