Turska lira je oslabila nakon što je Recep Tayyip Erdogan pobijedio na predsjedničkim izborima u drugom krugu u nedjelju. On je tako produžio svoje vrijeme u ulozi najdugotrajnijeg lidera svoje zemlje, a investitori su i dalje u potrazi za bilo kakvim znacima o popuštanju stege države nad tržištima.
Lira je oslabila do 0,3 odsto prema američkom dolaru, dostigavši gotovo rekordno nizak nivo od 20,03, prije nego što je trgovana po kursu od 20,01 u 6:40 ujutro u Istanbulu.
Wall Street predviđa daljnje slabljenje lire, a Morgan Stanley upozorava da bi mogla dostići 26 dolara prije nego što se ranije očekivalo i da bi mogla da se spusti na 28 do kraja godine, ukoliko Erdogan nastavi svoju politiku održavanja niskih kamatnih stopa. Wells Fargo & Co očekuje da će valuta dostići 23 do kraja kvartala.
"Erdoganova pobjeda ne pruža nikakvu utjehu stranim investitorima", rekao je Hasnain Malik, strateg u Tellimeru iz Dubaija. "Uz veoma visoku inflaciju, veoma niske kamatne stope i bez neto deviznih rezervi, mogla bi se dogoditi bolna kriza koja bi pogodila svu imovinu".
Erdogan je lako osigurao pobjedu u drugom krugu, osvojivši 52 odsto glasova prema nezvaničnom brojanju, i kratko nakon 20 časova u nedjelju održao je pobjednički govor s vrha autobusa u Istanbulu.
Erdoganov nekonvencionalan pristup kamatnim stopama - on vjeruje da niže stope dovode do niže inflacije - ostavlja tržišta u neizvjesnosti zbog nepredvidive kombinacije ad hoc propisa i intervencija, a nove mjere se uvode neformalno i gotovo svakodnevno. One su takođe natjerale investitore da bježe, pri čemu su ukupna strana ulaganja u turske akcije i obveznice smanjena za oko 85 odsto ili gotovo 130 milijardi dolara, od 2013. godine.
Bloomberg
"Očigledno je da trenutni ekonomski model ne funkcioniše", rekao je Burak Cetinceker, menadžer novca u Strateji Portfoyu u Istanbulu. "Erdogan je vjerovatno svjestan toga, a skorašnja skromna tranzicija ka tradicionalnim politikama je vjerovatna, jer inače nije održivo. Bilo kakav signal u tom smjeru bi bio dobrodošao na tržištima."
Politike su također bile skupe, jer je centralna banka potrošila skoro 200 milijardi dolara u proteklih godinu i po da bi podstakla liru, neto devizne rezerve su postale negativne, a inflacija je porasla iznad 80 odsto prošle godine prije nego što je pala na 44 odsto u aprilu. Pred vikend, trgovci su više nego ikada vjerovali u pad turske valute, kladeći se da će tržišne snage na kraju nadvladati vladinu kontrolu.
Prvi znaci bilo kakve revizije trenutne mješavine politika vjerovatno će doći s imenovanjima na ključne ekonomske pozicije, uključujući Ministarstvo finansija i centralnu banku. Svi aktuelni ministri osvojili su mjesta u parlamentu prije dvije nedjelje, kojih bi morali da se odreknu ukoliko bi bili ponovo imenovani na mjesto u vladi.
Slabiji napori opozicije nego što se očekivalo u prvom krugu predsjedničkih izbora 14. maja doveli su do naglog porasta svopova kreditnih neizvršenja, pada bankarskih akcija za više od 20 odsto i povlačenja turske valute.
"Mora da dođe do nekih ispravki da bi se bar izbjegla situacija u kojoj Turska ostaje bez deviznih rezervi", rekao je Viktor Szabo, investicioni direktor kompanije Abrdn u Londonu. Sačekaće se saopštenja o politici, jer su "trenutne heterodoksne politike neodržive".
--Uz pomoć Karla Lestera M. Yapa.
.webp){kind=icon}
