Utaja poreza guši bh. ekonomiju, 30 posto radnika prima plaću na ruke

Utaja poreza je veoma rasprostranjena i značajan je problem bosanskohercegovačke ekonomije. Ona predstavlja jednu od ključnih komponenti nelegalnih financijskih tokova i samog načina legaliziranja prljavog novca. 

Prema posljednjem istraživanju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala navodi se da postoje indicije da su upravo građevinski i turistički sektor najpodložniji u utaji poreza, prilikom izbjegavanja isplata plaća i pripadajućih poreza, što je posebno izraženo prilikom sezone. 

"Uzmimo u obzir turistička mjesta koja su na području Hercegovine, gdje je, prema intervjuima, posebno na području Mostara, Čitluka, Neuma, Međugorja i sličnih mjesta, ustaljena praksa neprijavljivanja turističkih sezonskih radnika, kao i neplaćanje pripadajućih poreza, za što su porezne inspekcije izricale kazne", navela je Anesa Agović, koordinatorica Globalne inicijative u Bosni i Hercegovini. 

Utaja poreza upravo jeste sticanje dobiti određene osobe ili skupine osoba, koje to rade iz osobnog interesa i samim time direktno nanose štetu građanima te države, ističe Agović. "U našem društvu plaćanje poreza se posmatra kao da država 'krade' građane, te se, prema izjavama naših sugovornika, navodi da je čak 50 posto poreza na dohodak utajeno kroz gotovinske isplate iznad minimalne plaće."

Ovaj fenomen je ipak još uvijek više prisutan kod domaćih kompanija, međutim ni strane kompanije ne ostaju imune na ovakve prakse. Radna eksploatacija i izbjegavanje plaćanja poreskih obveza najzastupljeniji su u građevinskom sektoru.

Podsjećamo, Bloomberg Adrija je ranije izvijestila da najveće prihode u prerađivačkoj industriji u Bosni i Hercegovini bilježe kompanije koje se bave preradom rude i nafte, ali one istovremeno nisu i one koje zarađuju najviše u tom sektoru, pokazuju zvanična financijska izvješća. U prvih pet kompanija po prihodima tri su strane kompanije.

Nikolina Oršulić/Bloomberg

"Sada imamo trend uvoza radne snage iz Turske, Bangladeša, Indije i Nepala, te možemo očekivati da će se slična praksa i tu sprovoditi", ističe Agović. "Proteklih godina građevinski sektor, a i turistički, kontinuirano je povezivan s aferama korupcije na Zapadnom Balkanu."

Novac se može izvući s računa na legalan način i za to obično plaćaju 10 posto poreza, navodi za Bloomberg Adriju ekspert za financijski kriminal Ivica Simonovski. Kao primjer navodi slučajeve kada vlasnici povećaju plaće svojim radnicima, na taj način preko isplate plaće izvuku prljavi novac, pa onda radnici natrag predaju razliku vlasniku kompanije.

Ključne komponente nelegalnih financijskih tokova ne djeluju samostalno, već su povezane. "Utaja poreza je povezana s korupcijom, pa se često pravne osobe ne sankcioniraju zbog utaje poreza, zbog povezanosti s određenim političkim centrima", dodala je.

Ranije je Bloomberg Adrija izvijestila da u Federaciji Bosne i Hercegovine 4.647 kompanija duguje 2,7 milijardi KM po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada. Na listi se nalaze samo one kompanije čija dugovanja prelaze 50.000 KM, što znači da je broj dužnika znatno veći. Od 75 do 80 posto ukupnog salda duga odnosi se na neplaćene poreze i doprinose na plaće i iz plaća zaposlenih kod poreznih dužnika u prinudnoj naplati.

Prema inicijalnoj procjeni Globalne Inicijative, više od 15 milijuna eura je izgubljeno zbog izbjegavanja plaćanja poreza, dok čak oko 30 posto svih radnika prima plaću u gotovini. "Ukoliko uzmemo u obzir da je prema procjeni pranje novca u vrijednosti od 402 milijuna eura do jedne milijarde, onda možemo samo pretpostaviti koji su to konačni iznosi kojima je oštećen proračun naše države", navodi Agović. 

Kada govorimo o nelegalnim financijskim tokovima, onda naglašavamo da su to financijske prekogranične transakcije koje proističu iz niza predikatnih krivičnih djela, kao što su korupcija, ilegalna tržišta ili utaja poreza.

"O percepciji legalizacije nelegalno stečenog novca, često se promišlja kao da je to problem nekog drugog ili kao da se to nas ne tiče", rekla je Agović. "Međutim, to je jako pogrešno, što je više novca u nelegalnim financijskim tokovima, više je oštećen proračun društva, koji bi bio namijenjen za razvoj društva, povećanje socijalnih davanja, unapređenje socijalnog i/ili zdravstvenog, obrazovnog sistema." 

Bosna i Hercegovina je opterećena ogromnim proračunom javnog sektora, čak 41 posto BDP-a, zbog svoje strukture vlasti. Međutim, osim koruptivnog zapošljavanja u javnom sektoru, manje je izražen trend utaje poreza pri zapošljavanju i isplati plaće, s obzirom na to da su plaće regulirane pravilnicima, uredbama i zakonski riješene, zaključuje Agović.

- uz pomoć Svjetlane Šurlan i Mirele Haskić-Suše