U narednim godinama bosanskohercegovačko gospodarstvo će se suočavati s brojnim izazovima. Što je najvažnije, postoji opasnost od dugotrajnog usporavanja zbog dubokih utjecaja pandemije Covid-19 i rata u Ukrajini, navode Maxim Hofer, viši ekonomist i Aleksandra Svidler ekonomistica pri Euromonitoru International za Bloomberg Adriju. Iako se ekonomija snažno oporavila 2021. godine, Bosna i Hercegovina se nakon izbijanja rata u Ukrajini suočila s novom ekonomskom realnošću.
U tom kontekstu, rastući unutarnji i vanjski pritisci koji proizlaze iz visoke inflacije, rastućih kamatnih stopa i manjka ponude robe mogli bi znatno usporiti rast u srednjem roku.
"Rizici od postojane inflacije posebno su visoki", navode dalje. "Rast cijena hrane na međunarodnom tržištu potaknuo je povećanje cijena na domaćem tržištu, što je zatim postalo još više ukorijenjeno u cijelom gospodarstvu."
S obzirom na relativno visok udio prihoda koji potrošači troše na hranu i ograničenu sposobnost vlade da pruži pomoć kroz fiskalne mjere nakon utjecaja pandemije Covid-19 i rata u Ukrajini, potrošači i poduzeća bit će posebno osjetljivi na daljnji poremećaji u globalnoj opskrbi hranom, rekli su iz Euromonitora.
"Vjerojatnost dodatnih manjkova opskrbe u budućnosti je značajna, posebno zbog neizvjesnosti u vezi s ukrajinskim izvozom pšenice, opskrbe gnojivima iz Rusije i manjka opskrbe hranom zbog sve učestalijeg globalnog ekstremnog vremena", dodali su. U takvom scenariju visoke inflacije, niskog rasta i pada životnog standarda, povjerenje potrošača i poduzeća bilo bi znatno potkopano, dok bi se također mogle potencijalno povećati društvene i političke napetosti.
Naime, od 2021. godine BiH se već nosi sa svojom najtežom političkom krizom u posljednjih nekoliko desetljeća, dodali su. Ubuduće postoji rizik da bi pogoršanje gospodarstva moglo dodatno pogoršati političke napetosti. Istodobno, politički zastoj i nestabilnost i dalje bi kočili strukturne gospodarske reforme potrebne za poboljšanje izgleda za rast rješavanjem ključnih izazova, uključujući slabost privatnog sektora, visoku nezaposlenost i niska strana ulaganja.
Berlinski proces (Vijeće ministara BiH)
Međutim, unatoč brojnim rizicima u izazovnim okolnostima, ekonomija BiH također je doživjela poboljšanje srednjoročnih i dugoročnih izgleda nakon odluke Europskog vijeća da zemlji dodijeli status kandidata za članstvo u Europskoj uniji u prosincu 2022. Iako je ovo tek prvi korak u dugotrajnom procesu pristupanja EU, njegov simbolički učinak i dugoročni potencijal za gospodarsku transformaciju mogli bi pružiti dovoljan poticaj vladi da ubrza proces gospodarskih reformi.
Slabljenje rasta
Euromonitor predviđa da će globalni rast realnog BDP-a biti na 2,3 posto u 2023. godini. Ovo označava znatno usporavanje s implikacijama na ekonomiju BiH. Nakon snažnog oporavka nakon pandemije, zamah ekonomskog rasta također je izblijedio tijekom 2022. godine, odražavajući globalne trendove, navode iz Euromonitora.
Očekuje se da će 2023. godine realni rast BDP-a usporiti na 1,3 posto, posebno zbog slabljenja privatne potrošnje i investicija, kao i industrijske proizvodnje. Do sada se manja domaća potražnja već odrazila na usporavanje rasta uvoza.
Depositphotos
Tijekom godine očekuje se da će potrošnja u BiH biti dodatno ograničena smanjenom kupovnom moći kućanstava usljed stalno visoke inflacije, porasta troškova zaduživanja i smanjenja štednje. "Kako bi ublažila taj trend, Vlada je 2023. povećala minimalnu plaću i povećala javnu potrošnju", dodali su.
Očekuje se da će niža inozemna potražnja utjecati na rasta realnog BDP-a BiH. Slab gospodarski rast u Europi također će rezultirati nižim prilivima doznaka i izravnih stranih ulaganja. "Budući da europske zemlje čine veliku većinu izvoza zemlje, naglo usporavanje europske gospodarske aktivnosti i potražnje već je u posljednjih nekoliko mjeseci smanjilo izvoz zemlje."
Inflacija na devet posto
Inflacija je nastavila usporavati četvrti mjesec zaredom u veljači 2023. godine, pala je na 12,9 posto, na godišnjoj razini, sa 14,1 posto. "Očekuje se da će se to nastaviti s nižim cijenama energije i druge robe, što će rezultirati godišnjim prosjekom od devet posto u 2023." na temelju Euromonitorove osnovne prognoze.
Bloomberg Mercury
Međutim, to još uvijek predstavlja povišenu inflaciju prema povijesnim standardima, posebno potaknutu skokom cijena hrane i bezalkoholnih pića, povišenim razinama cijena u inozemstvu, pritiscima na plaće i drugim sekundarnim učincima inflacije.
"Bosna i Hercegovina će 2023. vjerojatno doživjeti značajne impulse rasta od snažnog turizma, podržanog očekivanim povećanjem turističkih tokova u regiji nakon pristupanja Hrvatske europodručju i zoni Schengena ranije ove godine", dodali su.
.webp){kind=icon}
