Šta je Bitcoin danas, kakva mu je svrhu i šta može da pođe po zlu

Kada je bitcoin prvi put dospio u žižu javnosti 2013. godine, njegova osnovna ideja brzo je osvojila maštu ljudi: digitalna valuta za trenutna, anonimna plaćanja bez potrebe za bankom. Te godine mu je cijena skočila sa oko 13 na 747 dolara.

Više od decenije kasnije, najpoznatija svjetska kriptovaluta premašila je 120.000 dolara. Desetine hiljada ljudi steklo je (i izgubilo) lično bogatstvo uz bitcoin. Uprkos pričama da je ušao u mejnstrim, bitcoin nikada zaista nije zaprijetio da zamijeni obične valute kao sredstvo za plaćanje namirnica, kupovinu automobila ili slanje novca preko granice, iako je upravo to tržište zrelo za promjenu, s obzirom na visoke provizije.

Glavni razlog zašto je bitcoin i dalje aktuelan nema mnogo veze sa plaćanjima. Njegov vrtoglavi rast pokrenulo je prihvatanje tradicionalnih finansijskih institucija, kao pojačana alternativa akcijama, obveznicama, nekretninama i zlatu. Sve veći broj "bitcoin milionera" izazvao je interesovanje drugih, što stavlja pritisak na investicione savjetnike da klijentima ponude izloženost ovoj digitalnoj imovini. Velike finansijske institucije sada nude ETF-ove bazirane na bitcoinu, promovišući ih kao alat za diverzifikaciju portfolija i zaštitu od inflacije.

Bloomberg

Ovu promjenu pozdravila je i američka vlada, zahvaljujući nizu zakona koje je gurao prо-kripto predsjednik SAD Donald Trump. Ipak, ulazak tradicionalnih finansija u svijet virtuelnih valuta otvara važna pitanja. Na primjer, kako bankari odgovorno mogu da preporuče imovinu koja nema unutrašnju vrijednost osim oskudice (čak se i zlato može pretvoriti u nakit)? A ako cijenu bitcoina održava isključivo nada da će ga još neko kupiti, šta se dešava kada posljednja finansijska institucija to učini?

Šta je bitcoin

Bitcoin i druge kriptovalute su digitalni tokeni koji funkcionišu na blokčejn mreži, odnosno digitalnoj knjizi koja bilježi transakcije. Bitcoin token kojim se danas trguje glavna je kriptovaluta na blokčejnu Bitcoin. Zovu se "kriptovalute" jer koriste kriptografiju: kodirane su na način koji praktično onemogućava falsifikovanje, što je najveća prijetnja opstanku bilo koje valute. Zbog toga mogu zadržati vrijednost bez garancije centralne vlasti, poput vlade.

Originalni plan za bitcoin predstavila je je osoba ili grupa pod pseudonimom Satoši Nakamoto u dokumentu 2008. godine. Njihov pravi identitet i dalje je nepoznat, uprkos brojnim pokušajima da se otkrije. Virtuelne valute već su bile prisutne u onlajn igrama, ali ključna ideja bitcoina bio je blokčejn: javno vidljiva, uglavnom anonimna onlajn knjiga koja bilježi transakcije tokenom.

Blokčejn radi ono što rade banke za konvencionalne valute: prati kretanje novca da ista osoba ne bi mogla dva puta potrošiti isti iznos. Bitcoin transakcije mogu se vršiti putem veb-sajtova ili fizičkih uređaja za digitalne novčanike koji prenose podatke na mrežu (iako nisu uvijek bezbjedni). Nove transakcije grupišu se u pakete i šalju mreži na provjeru, što obavljaju tzv. bitcoin rudari.

Bloomberg

Šta je rudarenje bitcoina

Bilo ko može biti bitcoin rudar ako posjeduje veoma brz kompjuter, puno struje i želju da rješava komplikovane zadatke.

Podaci o transakcijama u svakom paketu šifrovani su formulom koju je moguće otključati samo masovnim pokušajima pogađanja. Rudari koriste ogromnu računarsku snagu kako bi prvi pronašli tačno rješenje. Ako druge mašine potvrde njihov rezultat, podaci se dodaju u lanac blokova, a rudar dobija nove bitcoine kao nagradu. Svaki blok sadrži podatke koji povezuju prethodne blokove, pa bi bilo kakav pokušaj dvostruke potrošnje zahtijevao izmjene u mnogim dijelovima lanca. Rudari međusobno potvrđuju rad svakog od njih.

Šta bitcoinu daje vrijednost

Vlasnici bitcoina ne dobijaju prihod kao kod obveznica ili akcija. Njegova vrijednost potiče iz ograničene ponude. Softverski protokol bitcoina predviđa da ukupno može postojati najviše 21 milion novčića. Osim toga, stopa izdavanja novih bitcoina prepolovljava se otprilike svake četiri godine, što dodatno ograničava ponudu. Zagovornici to vide kao jak razlog za držanje bitcoina, nasuprot tradicionalnim valutama čija vrijednost može opadati kada centralne banke štampaju više novca kako bi podstakle ekonomiju. Čak se i zlato može više iskopavati kada cijena poraste.

Neki radnici migranti koriste bitcoin za slanje novca porodici. Takođe se koristi za kupovinu ilegalne robe na dark vebu ili za pranje novca (mada postoje kriptovalute koje kriminalcima nude još veću anonimnost). Ipak, velika većina današnjih vlasnika bitcoina vidi ga kao sredstvo štednje, ne kao valutu za potrošnju. Vjeruju da će njegova oskudica nastaviti da podiže cijenu.

Zašto bitcoin nije baš praktičan kao novac

Izvršavanje transakcija može biti sporo kada je blokčejn mreža preopterećena. Njegova cijena je izrazito nestabilna, pa je teško znati koliko jabuka, cipela ili "lamborghinija" možete kupiti jedne nedjelje u odnosu na drugu. Tradicionalne valute obično ne bilježe takve oscilacije osim u slučajevima političke ili ekonomske krize.

Za razliku od američkog dolara, bitcoin se takmiči sa brojnim drugim kriptovalutama za upotrebu u plaćanjima, poput ethera ili dogecoina. Visoke mrežne naknade mogu ga učiniti nepraktičnim za manje iznose. Vlada Salvadora usvojila je bitcoin kao zvanično sredstvo plaćanja 2021. godine, ali je samo 4,9 odsto transakcija tamo obavljeno u bitcoinu, prema istraživanju iz 2023. godine.

Stabilne kriptovalute (tzv. stablecoins), koje održavaju odnos 1:1 sa tradicionalnim valutama (najčešće dolarom), potencijalno su praktičnije za plaćanje. Ipak, i one se uglavnom koriste unutar kripto-tržišta kao sredstvo za zamjenu tokena ili čuvanje dobiti bez povratka u običan novac.

Zašto je bitcoin zanimljiv za investitore

Pored ograničene ponude, bitcoin je veoma likvidan i može se kupovati i prodavati globalno. Nije neophodno kupiti cijeli bitcoin, koji je sredinom jula vrijdio više od 119.000 dolara, jer se može podijeliti i trgovati manjim dijelovima.

Današnja vrijednost bitcoina proističe iz njegove uloge makrozaštite, načina da se investicioni portfelji diverzifikuju i smanji izloženost ekonomskim previranjima, nepredvidivoj politici i inflaciji koja umanjuje kupovnu moć tradicionalnog novca.

Bloomberg

Zašto je bitcoin porastao 2025. godine

Kao najveći digitalni token, bitcoin često služi kao pokazatelj zdravlja cjelokupnog kripto-tržišta. Njegova cijena se više puta urušavala tokom godina, posljednji put 2022. kada je krah stejblkoina i spektakularni pad kripto-berze FTX izazvao talas bankrota. Ti događaji su neke kolebljive vlade ubijedili da su rizici kriptovaluta daleko veći od potencijalnih koristi. Evropska centralna banka je u blog objavi iz novembra 2022. odbacila djelimični oporavak bitcoina kao "vještački izazvan posljednji dah prije puta u beznačajnost".

Ipak, bitcoin se oporavio i počeo da privlači ozbiljnu pažnju nekih od najvećih igrača u tradicionalnim finansijama. Do početka 2024. dostizao je nove vrhunce, podstaknut mogućnošću da će Donald Trump, naklonjen kriptu, biti ponovo izabran i da će Kongres usvojiti zakone kojima bi se kripto regulisao slično kao konvencionalna imovina. Njegova izborna pobjeda u novembru dodatno je pogurala bitcoin ka rekordima.

Šta Trumpova kripto-regulativa znači za bitcoin

Zakon koji određene blokčejn tokene klasifikuje kao "digitalne robe" smanjuje regulatornu neizvjesnost za bitcoin i druge kriptovalute i olakšava pristup finansijskim institucijama koje razmatraju ulaganja u kripto. To bi moglo povećati potražnju za bitcoinom, kao i omogućiti korisnicima veći izbor gdje da trguju.

Godinama unazad, američke vlasti sprovodile su brojne mjere protiv kripto-firmi zbog prodaje neregistrovanih hartija od vrijednosti. Takozvani Zakon o jasnoći (Clarity Act) sada jasnije dijeli nadležnosti nad kriptom između Komisije za trgovinu robnim fjučersima (CFTC) i Komisije za hartije od vrijednosti (SEC), što firmama daje više sigurnosti u vezi sa tim kako legalno mogu nuditi usluge klijentima.

Druga pravila, poput pravnog okvira za stejblkoine, takođe mogu pomoći bitcoinu. Ako stabilne kriptovalute postanu češće u upotrebi, ljudi će lakše koristiti blokčejn za svakodnevna plaćanja i trgovinu drugim tokenima. Trump je obećao i formiranje strateških rezervi u bitcoinu, što bi dodatno povećalo povjerenje u ovu klasu imovine.

Neki od najvećih svjetskih finansijskih aktera danas se bave bitcoinom. Investicioni fondovi kao što su BlackRock i Fidelity nude ETF-ove vezane za ovu kriptovalutu, čime olakšavaju pristup bitcoin cijenama putem tradicionalnih berzi. Danas se u SAD gotovo 70 milijardi dolara obrće u bitcoin ETF-ovima.

Neke firme su se upustile i u čuvanje i trgovinu bitcoinom. BNY Mellon, Goldman Sachs i Standard Chartered su među onima koje su ušle u tu oblast posljednjih godina.

To nije ishod kakvom su se nadali libertarijanci koji su prije više od decenije podržavali bitcoin kao sredstvo za prebacivanje moći u finansijama iz ruku velikih institucija u ruke običnih ljudi. Danas se bitcoin sve više posmatra kao neophodnost za investitore koji žele da diverzifikuju rizik (i da ne propuste sljedeći kripto-uzlet).

Kriptovalute, ilustracija (Depositphotos)

 

Da li je bitcoin ponovo budućnost

Zagovornici bitcoina danas se nadaju da će rastući broj institucionalnih vlasnika ublažiti njegovu dramatičnu nestabilnost, jer bi takvi igrači mogli da uskoče kao dugoročniji kupci kad god neiskusniji maloprodajni investitori u panici počnu da prodaju.

Šira i raznovrsnija baza investitora poboljšala bi likvidnost i smanjila uticaj velikih pojedinačnih transakcija na cijenu. Institucije takođe donose alate za upravljanje rizikom i hedžing strategije koje mogu da ublaže kolebanja.

Ali neobično je kada veliki bankari reklamiraju imovinu za koju istovremeno izražavaju ozbiljnu zabrinutost. Direktor JPMorgana Jamie Dimon opisao je bitcoin kao "prenaduvanu prevaru" i rekao da bi, da može, zatvorio cijelu kripto-industriju. Ipak, ove godine njegova banka je počela da prihvata bitcoin ETF-ove kao kolateral za zajmove. Na investitorskom danu u maju, Dimon je izjavio da i dalje "nije ljubitelj" bitcoina.

Kako Wall Street sve više prihvata bitcoin, tenzija između entuzijazma i nelagodnosti postaje očigledna. Nekada odbačena kao spekulativna imovina, kriptovaluta sada ulazi u penzione portfelje, kreditne linije i kolateralne okvire velikih banaka. Ako dođe do novog pada, poput onog koji je pogodio tržište 2022, posljedice više neće biti ograničene samo na kripto-startupe i hrabre male ulagače. Mogle bi se preliti i na institucije poput penzionih fondova, koje su ranije bile zaštićene od takvih rizika.

Finansijske institucije koje se odluče da se potpuno oslone na bitcoin i učine ga značajnim dijelom svojih portfelja, mogle bi se suočiti sa velikim troškovima. Bazelski komitet za bankarski nadzor preporučuje da kriptovalute poput bitcoina imaju ponder rizika i do 1.250 odsto kada ih drže banke. To znači da bi banke morale da izdvoje značajne količine kapitala kako bi se zaštitile od mogućih gubitaka.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar