Otkako je nastao 2009. do danas, bitcoin su samo svjetske ličnosti i mediji više stotina puta otpisivali kao projekat koji ima šanse da uspije. Pojedini statistički izvještaji navode da je gotovo 500 puta osuđen na propast. Pa ipak, i dalje je tu, a ove godine postigao je i novu rekordnu vrijednost - u martu je dosegao cijenu od skoro 74.000 dolara.
Izvorna kriptovaluta je za ovih 15 godina zabilježila vrtoglave promjene cijene, bila korišćena u kriminalne aktivnosti, svjedočila krahovima svjetskih berzi digitalne imovine i kripto-zajmodavaca, ali i trvenjima na polju regulacije ovog sektora. I još mnogo, mnogo toga. Negativni konteksti u kojima se nalazila nerijetko su dovodili i do predviđanja apokaliptičnih scenarija za budućnost novčića.
S druge strane, entuzijasti poput milijardera, osnivača i izvršnog direktora Galaxy Digitala Michaela Novogratza i drugih, zadržavali su optimizam i tokom perioda pada, predviđajući da će vrijednost bitcoina do kraja ove godine skočiti na 100.000 dolara, pa čak i više. Mnogi su, opet, prešli put od skeptika do zagovornika kripta.
"Postoje izvori koji bilježe relevantne medije i ljude koji u nekom momentu tvrde da je bitcoin propao ili će propasti vrlo brzo. Tu ima i nobelovaca, ekonomista, političara, matematičara i programera. Procjenjuje se da ih je zasad više od 470. Među njima se nalazi i izvršni direktor BlackRocka Larry Fink, koji je 2017. izjavio da je bitcoin sredstvo koje se prije svega koristi za pranje novca i finansiranje terorizma, a taj isti čovjek šest godina kasnije govori da će bitcoin revolucionarno uticati na svijet finansija", rekao je izvršni direktor prve kripto-mjenjačnice u Srbiji ECD Marko Matanović na nedavno održanoj konferenciji Splet Tech u Beogradu.
Podaci analitičkih platformi variraju - sajt Bitcoin Deaths navodi da je bitcoin dosad "umirao" već 415 puta.
Međutim, češće citirani portal 99 Bitcoins izbrojao je 477 takvih slučajeva do aprila ove godine.
Primjer BlackRocka ukazuje na nedavno pomjeranje tendencija u sektoru, budući da je ovaj svjetski teškaš u oblasti upravljanja imovinom početkom godine pokrenuo spot bitcoin ETF (engl. exchange-traded fund - fond kojim se trguje na berzi) u Sjedinjenim Američkim Državama.
Na odobrenje američkih regulatora za ovaj finansijski proizvod čekalo se punu deceniju jer se tamošnja komisija za hartije od vrijednosti držala konzervativnog stava, odbijajući da da zeleno svjetlo za takve fondove. Smatra se da je upravo ulazak BlackRocka u ovu trku uticao na promjenu stava te državne agencije, koja je u januaru odobrila pokretanje više ovih ETF-ova. Široko je rasprostranjeno i mišljenje da je euforija oko ETF-ova pogurala cijenu bitcoina na početku godine. Debi fondova koji direktno ulažu u ether, drugi najvredniji kripto-novčić na svijetu, stigli su oko pola godine kasnije.
XBTEUR:CUR
XBT-EUR Cross Rate
62.044,94 EUR
-190,06 -0,31%
vrijednost na početku trgovanja
62.235,93
posljednja zaključna vrijednost
62.235
promjena od početka godine
62,5454%
dnevni raspon
61.459,18 - 62.514,85
raspon u 52 nedjelje
26.743,77 - 67.431,45
"Šta god mislili o BlackRocku, ono što on radi apsolutno utiče na monetarni sistem i dešavanja na tržištu. Šta se desilo sa ETF-om i BlackRockom koji je aplicirao za taj bitcoin ETF? Desilo se to da je bitcoin ETF oborio sve rekorde svih drugih ETF-ova koji su ikada prije bili indeksirani - i to mnogostruko, u kontekstu količine trgovanja i novca koji je u to ušao", napomenuo je Matanović.
BlackRockov fond bio je prvi među spot bitcoin ETF-ovima koji je prešao milijardu dolara u prilivima investitora, izvijestio je Bloomberg u januaru.
Put do ETF-ova preko kriminalnih platformi i napumpanih balona
Matanović se osvrnuo na ključne istorijske momente bitcoina koji su privlačili pažnju javnosti i okidali predviđanja o kraju njegove karijere. Jedna od bitnih epizoda uključivala je Silk Road.
"Silk Road je platforma koja je omogućavala da preko nje, uz pomoć kriptovaluta, kupujete svašta - uglavnom ilegalne supstance, ilegalne usluge, pa čak navodno i da naručite ubistvo. FBI (engl. Federal Bureau of Investigation - Federalni istražni biro) zatvara Silk Road 2013. godine - platforma je pala, ali bitcoin je ostao", podsjetio je on.
To je prema njegovom mišljenju bio momenat u kojem se bitcoin odvojio od pomenute negativne percepcije, prema kojoj je digitalni novčić bio posmatran kao dominantno sredstvo za pojedine ilegalne aktivnosti. "Iako se i danas dosta priča o tome da se bitcoin koristi za takve stvari, to mogu da govore oni koji zapravo cio koncept bitcoina i blokčejna ne razumiju."
Sljedeći bitan momenat bio je pad berze Mt. Gox, tada najveće berze kriptovaluta.
"Sedamdeset odsto svih transakcija s bitcoinom išlo je kroz tu berzu. Međutim, desio se hak i korisnici su ostali bez svojih sredstava. Nekoliko stotina hiljada bitcoina je nestalo s naloga korisnika, berza je pukla, cijena bitcoina se stropoštala, a poslije nekoliko mjeseci se vratila. Mt. Gox više ne postoji, čak je ove godine počeo da vraća dio sredstava korisnicima - a bitcoin je ostao", rekao je Matanović.
Bitcoin je, kako je dodao, napravljen s idejom da postane novi digitalni keš, te se na tržištu pojavio bitcoin cash. "On je nastao iz bitcoina i trebalo je da riješi problem koji je evidentno imao Bitcoinov blokčejn, a to su skalabilnost i brzina obrade transakcije.
Bitcoin fantastično funkcioniše kada imate 'normalnu' količinu zahtjeva za transakcijama, međutim, kada bi previše nas u određenom trenutku krenulo s idejom da pravi transakcije, malo bismo duže čekali na realizaciju i više bismo plaćali. Bitcoin cash suštinski jeste riješio taj problem", objasnio je izvršni direktor kripto-mjenjačnice.
Ipak, učesnici na tržištu, prema svemu sudeći, nisu bili uvjereni u potencijal ovakvog poduhvata. "Te 2017, kada je nastao, bitcoin cash je vrijedio 300-500 dolara i danas vrijedi otprilike isto toliko. Bitcoin je vrijedio nekoliko hiljada, a danas vrijedi 15-20 puta više. Ekosistem je rekao šta misli o jednom, a šta misli o drugom. Čini mi se da je to prekretnica u kojoj zapravo bitcoin prestaje dominantno da bude digitalni novac, već možda prije postaje čuvar vrijednosti."
Otprilike u istom periodu kripto-tržište je bilo preplavljeno različitim digitalnim novčićima, to jest došlo je do stvaranja takozvanog ICO (engl. initial coin offering - inicijalna ponuda koina) mjehura. Veliki dio ovih projekata naposljetku je ugašen.
"Ja vjerujem u proces evolucije kad je riječ o ljudskoj vrsti - sam čovjek je, prema mom uvjerenju, zapravo rezultat pokušaja i grešaka. Isto je sa ICO mjehurom, gdje jednostavno imate gomilu projekata koji pokušavaju da riješe neki problem - manje ili više uspješno - i izvjesno je da gomila njih neće preživjeti", poručio je Matanović.
Sljedeću fazu u kripto-industriji obilježile su nove platforme za trgovanje, a neke od najvećih ispostavile su se kao neodrživi projekti koji su doveli do gubitaka ulagača. Među njima su se našli Terraform Labs, Three Arrows Capital, Voyager Digital, Celsius, FTX... "Iz ovih projekata koji su pukli, dio sredstava je vraćen korisnicima i to je prema mom mišljenju znak sazrijevanja cijele industrije."
Od posljednjih 10 godina, 'digitalno zlato' briljiralo u sedam, a drastično podbacilo u tri
Kao jedna od glavnih zamjerki na bitcoin nerijetko se ističe njegova volatilnost. Izvršni direktor ECD-a ističe da je ta kriptovaluta, u odnosu na sve druge klase imovine, u sedam od posljednjih 10 godina imala najbolji performans.
"Problem su one tri godine gdje je bitcoin imao najgori performans. Ispostavlja se da je bitcoin nagradio one strpljive, koji nisu pali pod uticaj emocija. Odnos rizika i nagrade ovdje barem u posljednjih 10 godina je bio fantastičan u korist bitcoina, a šta donosi budućnost, to ćemo vidjeti", izjavio je on.
A šta bitcoin nije uspio za ovih 15 godina? Matanović navodi da nije postao digitalni keš, već prije digitalni čuvar vrijednosti.
"Takođe, omogućio je u ekonomijama koje nemaju stabilan monetarni sistem da ljudi prežive - ne da im bude bolje, nego da prežive. Dosta Ukrajinaca je pobjeglo s kriptom iz zemlje, to jest dio imovine su pretočili u kripto, jer su jedino to mogli da ponesu sa sobom. Inflacija u Turskoj i Argentini je tolika da je tamo ogroman broj korisnika kripta i bitcoina, slično je u Nigeriji...", nabraja.
Imajući to u vidu, dodao je, postavlja se pitanje da li se bitcoin nameće kao neka vrsta digitalnog zlata, što je ideja koja je njemu bliža od one da je bitcoin tu da bi se koristio kao tradicionalni novac.
"Bitcoin su mnogi upoređivali sa zlatom jer je ograničene količine, jednostavno prenosiv i pouzdano se čuva kao lična imovina bez mogućnosti uticaja drugih. Njegova vrijednost je - vrlo slično zlatu - među korisnicima određena konvencijom i prihvaćena kao odnos ponude i potražnje", rekao je ranije za Bloomberg Adriju izvršni direktor brokerske kompanije FIMA Plus Milan Horvat.
Međutim, pitanje ograničene količine bitcoina u opticaju postalo je sporno, poručio je tada suosnivač MVP Workshopa Ivan Bjelajac. Ukazao je i na to da je digitalna imovina u velikoj mjeri podložna makroekonomskim kretanjima. "Očigledno vrijednost kriptovaluta više prati tržišnu vrijednost akcija i cijelog marketa nego što je lijek protiv njega."
Bitcoin u načelu ima pozitivnu korelaciju s tehnološkim kompanijama. Međutim, kako je za Bloomberg Adriju ranije istakao analitičar tržišta akcija u kompaniji Senzal Capital Mihailo Đurđević, ta korelacija se često mijenja, a na nju mogu uticati regulatorni, geopolitički i makroekonomski faktori.
"Interesantna promjena je bila u martu prošle godine, kada su banke u SAD-u bankrotirale, a bitcoin je rastao. Isto tako, nedavni strahovi povodom daljnje eskalacije konflikata na Bliskom istoku negativno su uticali na cijenu. Smatram da je još uvijek mlada klasa imovine, i trebaće još vremena da se definiše", kazao je Đurđević.
Uopšteno gledano, pokazalo se da visoke kamatne stope po pravilu odvlače investitore i trgovce od ulaganja u volatilnu imovinu poput kripta, dok niže kamate čine novac jeftinijim i dostupnijim, a ulagače sklonijim riziku. Pažnja investitora obično je ponajviše usmjerena na dešavanja u SAD-u, pa je tako poslije prošlomjesečnog rezanja kamata Federalnih rezervi ubrzo primijećen skok cijene bitcoina.
"Početak smanjenja kamatnih stopa je nesumnjivo pozitivan za kriptovalute", rekao je tim povodom analitičar Ilirike Domen Kregar za Bloomberg Adria Slovenija, uz napomenu da je potrebno vrijeme da se efekat nižih kamatnih stopa osjeti u realnoj ekonomiji, kao i da treba obraćati pažnju i na druge parametre, poput inflacije i stope nezaposlenosti.
A tu su i predstojeći američki predsjednički izbori. Mnogi rast cijene izvorne kriptovalute ovih dana upravo vide kao znak da tržišta očekuju pobjedu pro-kripto republikanskog kandidata Donalda Trumpa.
Digitalni novčić je ojačao za oko 13 odsto u proteklih sedam dana - daleko ispred svjetskih parametara za akcije i zlato, izvijestio je Bloomberg u četvrtak.
U intervjuu za Bloomberg TV milijarder Stan Druckenmiller je izjavio da je tržište u proteklih 12 dana izgledalo veoma uvjereno u Trumpovu pobjedu. "To možete vidjeti u akcijama banaka, a možete vidjeti u i kriptu", poručio je.