Prognoze za 2025. na vagi - evropske dionice nadmašile američke

Početak godine tradicionalno je vrijeme za prognoze, a kraj za njihovu provjeru. Ali Masarwah, fondovski analitičar i direktor konsultantske kompanije envestor, na kraju 2025. godine napravio je inventuru pet ključnih tržišnih teza koje je postavio u januaru. Njegova analiza pokazuje da su se neke pretpostavke pokazale tačnim, dok su druge, poput ulaganja u kriptovalute, donijele razočaranje.

Ključan faktor koji je obilježio godinu i znatno utjecao na prinose bio je neočekivani pad vrijednosti američkog dolara.

Masarwah naglašava kako svaka investicijska odluka počiva na prognozama, svjesnim ili nesvjesnim, te da je važno imati eksplicitne teze umjesto se naivno prepuštati hirovima tržišta. Kao primjer navodi ulagače koji se klade isključivo na MSCI World ETF, čime ne samo da se izlažu američkim dionicama, već i jednostranoj opkladi na uspjeh američkih tehnoloških platformi u razvoju generativne umjetne inteligencije.

Američki pobjednici s valutnom zamkom

Prva teza s početka godine predviđala je da će američke tehnološke dionice i banke, potaknute valom deregulacije, biti među pobjednicima. Gledano u američkim dolarima, teza se pokazala tačnom. Indeks Nasdaq 100, koji okuplja tehnološke divove, porastao je za oko 23 posto, dok je MSCI USA Banks indeks zabilježio rast od čak 31 posto.

 

Međutim, za ulagače iz eurozone priča je bila bitno drugačija. Pad dolara od oko 14 posto u odnosu na euro znatno je umanjio te prinose. Preračunato u eure, Nasdaq 100 donio je prinos od tek nešto više od osam posto, a američke banke oko 15,5 posto. Iako su to i dalje respektabilni rezultati, daleko su od briljantne izvedbe izražene u dolarima.

Neočekivani povratak Evrope

Druga teza dovela je u pitanje dugogodišnju dominaciju američkih dionica nad evropskim, sugerirajući da bi nakon petnaest godina slabijih rezultata moglo doći do preokreta. Upravo se to i dogodilo, a regionalna diverzifikacija pokazala se kao ključna strategija u 2025. godini.

Razočarenje u kriptu i oprez s obveznicama

Treća teza, o potencijalu kriptovaluta, pokazala se pogrešnom za 2025. godinu. Unatoč optimizmu, cijena Bitcoina pala je s početnih 94.400 dolara na oko 90.000 dolara sredinom decembra. Zbog slabosti dolara, gubitak u eurima bio je gotovo dvocifren. Nagli pad cijene sa 126.000 na 85.000 dolara tokom jeseni vjerovatno je odvratio mnoge nove ulagače, takozvane "kripto turiste".

Što se tiče obveznica, prognoza o povoljnim uvjetima pokazala se previše općenitom. Tradicionalne evropske državne obveznice imale su slabu godinu, s prinosom njemačkog REXP indeksa od samo jedan posto. Bolje su prošle obveznice tržišta u nastajanju i američke državne obveznice, ali samo uz valutnu zaštitu.

S druge strane, peta teza, koja je upozoravala na preveliko oslanjanje na državne obveznice i sugerirala fokus na kreditne rizike, pokazala se ispravnom. Ulaganja u korporativne i strukturirane obveznice su se isplatila. Posebno se ističu tzv. "catastrophe bonds" (obveznice povezane s osiguranjem od katastrofa), koje su donijele prinos od gotovo deset posto na bazi eura.

Godina 2025. još je jednom pokazala koliko je važno razmišljati izvan okvira dominantnih narativa i koliko valutni rizik može utjecati na konačne prinose. Dok su se opklade na evropske dionice i specifične kreditne proizvode isplatile, jednostrano povjerenje u američku tehnologiju i kriptovalute donijelo je skromnije rezultate ili čak gubitke za evropske ulagače.