Na berzama u Adria regionu rijetko viđamo inicijalne javne ponude (engl. Initial public offering - IPO). Dok na berzama u Sloveniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji imamo pomake u ovom smislu, u Srbiji i Bosni i Hercegovini (BiH) to nije slučaj.
U BiH posljednji IPO bio 2008. godine
Što se tiče BiH, jedini IPO desio se 2008. godine, kada je kompanija Fratello Trade ponudila 295.000 akcija na Banjalučkoj berzi. Iako se očekivalo da će to podstaći druge kompanije i probuditi tržište kapitala, to se nije desilo. Sagovornici Bloomberg Adrije kažu da su neophodne izmjene zakona kako bi se privredna društva podstakla da izađu na berzu.
U Srbiji nije mnogo bolje u odnosu na BiH
U Srbiji stanje nije mnogo bolje u odnosu na ostale zemlje Adria regiona, a posljednji IPO na Beogradskoj berzi odigrao se prije gotovo šest godina.
Tada je Fintel energija sprovela inicijalnu ponudu akcija na cijeni od 500 dinara, ali je potom zabilježeno izuzetno slabo interesovanje investitora, što je rezultiralo rijetkim prometima.
Iako je ova kompanija dio korpe indeksa Belex15, ona ima ubjedljivo najmanji udio akcija u slobodnom prometu, a "free float" faktor je ispod šest odsto.
U posljednjih 12 mjeseci je više puta spominjana revitalizacija srpskog tržišta kapitala, a bivši direktor Beogradske berze Ivan Leposavić i trenutni direktor Komisije za hartije od vrijednosti Marko Janković kao jedan od instrumenata spominjali su i moguće IPO, mada su se u komentarima ograničili na izlaske na berzu spinof kompanija, ili na takozvane parcijalne IPO.
Prema najavama Jankovića, izgleda da bi na srpskom tržištu kapitala prvo mogle da se pojave korporativne obveznice (do kraja godine) i fondovi kojima se trguje na berzi (engl. Exchange-traded funds - ETF). Prvi srpski ETF bi, prema njegovim riječima, trebalo da ugleda svjetlost dana do sredine 2025.
Prvi IPO u Srbiji od 2018. godine bi, kako stvari sada stoje, mogao da sačeka.
Studenac izlazi na Zagrebačku i Varšavsku berzu
Kako Bloomberg Adria saznaje od izvora upoznatog s procesom, vlasnik hrvatskog maloprodajnog lanca Studenac, poljski investicioni fond Enterprise Investors, odlučio je da svoje akcije istovremeno izlista na Zagrebačkoj i Varšavskoj berzi.
Glavni analitičar Bloomberg Adrije Matteo Mošnja procjenjuje da vrijednost Studenca varira između 490 i 550 miliona evra, odnosno da bi vrijednost 100 odsto vlasničkog udjela u kapitalu bila između 210 i 270 miliona evra, uzimajući u obzir nivo neto duga, koji je na kraju 2023. bio oko 280 miliona evra, uključujući obaveze zakupa.
I ovih dana investiciona kompanija Bosqar Invest, kako se od juna zove hrvatska grupacija Mplus, koja je i vlasnik grupe Panvita, uspješno je sprovela javnu ponudu akcija kojom je prikupila 49,1 milion evra. Bosqar je rekao da je "privukao veliko interesovanje investitora".
Pored dosadašnjih investitora, pojavili su se i neki slovenački, a Bosqar tvrdi da je to "odraz povjerenja" u zemlju u kojoj posluju od 2017. Bosqar će svježim kapitalom finansirati kupovinu slovenačke grupe Panvita.
Šta je s ostatkom regiona? Ove godine, nakon šest godina, prekinut je IPO post na Ljubljanskoj berzi, na kojoj se sada kotira i turističko preduzeće Relax. Novog berzanskog igrača dobili su i ulagači u Sjevernoj Makedoniji. Da li će lokalne berze privući još neke kompanije?
IPO-aktivnosti u Evropi
Poslije dvije godine neaktivnosti, evropsko tržište inicijalnih javnih ponuda (IPO) zabilježilo je najjaču polovinu godine nakon 2021. godine. U poređenju s prvom polovinom prošle godine, ukupna vrijednost evropskih IPO bila je četiri puta veća i dostigla je 11,4 milijarde evra. Prema ocjeni konsultantske kuće PwC, to je normalizacija situacije.
Stari kontinent je ovaj put najbolji na svijetu – dva najveća IPO na svijetu u prvom kvartalu (Galderma i Douglas) i u drugom kvartalu (Puig Brands i CVC Capital) bila su na evropskim berzama. Više od polovine od 10 najvećih evropskih kompanija koje su odlučile da izađu na berzu bile su u portfelju fondova privatnog kapitala (PE).
Aleš Pustovrh, profesor na Ekonomskom fakultetu i partner VC fonda Fil Rouge Capital, smatra da bi se na takav izlazak mogla odlučiti i neka kompanija u Adria regionu. "Ogromna većina vlasnika tehnoloških i kompanija koje brzo rastu u regionu izlazi iz vlasništva, a takvih ima dosta na vidiku", rekao je Pustovrh.
Sagovornik ima osjećaj da i Slovenija i Hrvatska imaju relativno zdravo jezgro od nekoliko tehnoloških kompanija koje brzo rastu na međunarodnim tržištima i koje su interesantne za takva preuzimanja. "Međutim, nemam informacije o tome da li neko od njih planira ulazak na berzu - a svakako ne na lokalne berze u regionu", uvjeren je Pustovrh.
Lokalni jednorog na IPO tek 2026. godine?
Prema njegovim riječima, mogući izuzetak bi bio Infobip, koji ima potvrđenu vrijednost od preko milijardu dolara i samim tim je lokalni jednorog. "Možda bi mogli da sprovedu IPO na američkoj berzi, što vjerovatno očekuju i njihovi investitori koji dolaze iz SAD-a", smatra Pustovrh.
Aleš Pustovrh: "Možda neka kompanija u portfelju PE fondova planira IPO, ali skoro sigurno se to neće dogoditi u oblasti fondova rizičnog kapitala (VC fondovi) u bliskoj budućnosti."
Hrvatski Infobip, koji je svoju priču počeo da piše u Vodnjanu, želi da stekne svjež kapital, najvjerovatnije kroz IPO, kada se za to steknu svi uslovi. Sjedište grupe je u Londonu, gdje posluje Infobip Limited.
Hrvatska tehnološka kompanija koja proizvodi četbotove najavila je IPO nakon uspješnog ciklusa finansiranja 2021. "Kompanija bi mogla biti spremna za IPO u narednih 18-20 mjeseci", rekao je tada izvršni direktor Silvio Kutić za Bloomberg.
Ali njegova predviđanja se još nisu ostvarila. Hrvatski portal Bloomberg Adria javio je da situacija još nije toliko dobra da bi kompanija išla na javnu ponudu. "S obzirom na trenutna ekonomska kretanja, vjerujemo da bi to moglo da se desi 2026. godine", predvidio je Kutić.
Kako stoji novajlija na Ljubljanskoj berzi?
Ljubljanska berza je početkom juna, nakon šest godina i trenda povlačenja kompanija, dobila novog člana, turističko preduzeće Relax. "Uglavnom smo se fokusirali na listing kako bismo u budućnosti olakšali dobijanje finansijskih sredstava", objasnila je Karmen Kosec, predsjednica upravnog odbora.
Poslije tri mjeseca trgovanja akcijama završeno je devet transakcija, a obim prometa dostigao je 44.200 evra. Akcionarsko društvo Relax ostvarilo je negativnu dobit u godinama između 2020. i 2023. godine. To je 2020. godine iznosilo - 91.268 evra, 2021. godine - 73.556 evra i 2022. godine - 63.905 evra.
Prošle godine se trend preokrenuo, jer su zabilježili nešto manje od 120.000 evra čiste dobiti. Pozitivno su poslovali i u prvih šest mjeseci ove godine i ostvarili dobit od 26.735 evra na nivou akcionarskog društva, dok je grupacija zabilježila dobit od 2,5 miliona evra. Grupa takođe planira da ojača poslovanje zavisnih preduzeća i ostvari promet iz 2019. godine", naveli su u polugodišnjem izvještaju.
Najveći dio poslovanja Grupe odvija se preko zavisnog preduzeća Relax Turizem. Kompanija je specijalizovana prvenstveno za područje Jadrana i Mediterana, ali nudi i neke druge destinacije.
Živo na makedonskoj berzi
U poređenju sa situacijom u Adria regionu, makedonska berza, čiji je najveći akcionar Zagrebačka berza, prilično je aktivna. Makedonska kompanija Diners Club Macedonia planira IPO, a proces je trenutno u pripremi, javljaju makedonske kolege. Ova finansijska kompanija je 2022. godine transformisana u akcionarsko društvo, tada su najavili da je ovo korak ka prvoj javnoj ponudi akcija i da žele da privuku nove investitore.
Božidar Jankoski, generalni direktor Diners Cluba Makedonija, istakao je da je ovaj proces planiran i da predstavlja logičan sljedeći korak koji će obezbijediti budući razvoj kompanije. "Kompanije treba da shvate da IPO produžava samo postojanje kompanije", rekao je Jankoski.
Proces se odvija u saradnji s Makedonskom berzom, a detalje ne žele da otkrivaju. "IPO ćemo obezbijediti dodatno finansiranje, što će nam omogućiti da proširimo naše poslovanje", ocijenio je Jankoski.
Ovo nije jedina kompanija koja želi da izađe na berzu. Još jedna kompanija iz Sjeverne Makedonije najavila je svoj debi na berzi u srednjoročnoj strategiji razvoja. Riječ je o farmaceutskoj kompaniji Replek, koja želi da finansira veću investiciju.
Slovenački Dars na putu rumunske Hidroelektrice?
Iako jugoistočna Evropa nije poznata po mnogim IPO na domaćim berzama, rumunska energetska kompanija Hidroelektrica prošle godine je izvela IPO visokog profila. Inicijalna javna ponuda akcija procijenjena je na 1,6 milijardi evra i to je bio najveći IPO u istoriji Bukureštanske berze.
Kompanija važi za najvećeg proizvođača električne energije u Rumuniji i ima jednu od najvećih hidroelektrana u Evropi. "Pomenuta kompanija je primjer dobre prakse povlačenja države iz kompanija i istovremenog buđenja berze", rekla je Anka Čadež, direktorka Agencije za tržište hartija od vrijednosti Slovenije, u intervjuu za Bloomberg Adriju.
Aleš Ipavec, bivši šef Slovenačke berze, uvjeren je da bi takvo nešto spasilo i Ljubljansku berzu. "Državni Dars bi trebalo da izađe na ljubljansku berzu sa, recimo, 30 odsto vlasništva", rekao je Ipavec prošle godine.
Ovakvim potezom bila bi realizovana vladina strategija razvoja tržišta kapitala do 2030. godine, kojom je predviđeno da Ljubljanska berza postigne status tržišta u razvoju (emerging market). Trenutno pripada graničnim tržištima kapitala (frontier market).
"Istorijski gledano, kod nas je bilo toliko malo listinga da ih možemo nabrojati na prste jedne ruke, to su zaista rijetke odluke. Većina kompanija radije ide na likvidnije strane berze", ocjenjuje analitičar Acexa Tilen Šarlah. Takođe nije upoznat s novim listingom na Ljubljanskoj berzi.
San slovenačkog NGEN-a i hrvatskog Rimca
Roman Bernard, suosnivač i direktor kompanije NGEN, takođe razmišlja o sličnom potezu. "Želim da dovedem kompaniju do tačke da možemo da otvorimo vrata svima, odnosno da postanemo akcionarsko društvo koje će biti dostupno i na berzi. Slovenija je premalo tržište da bismo izgradili našu priču kod kuće, želimo da uđemo na evropsko tržište", rekao je on u intervjuu za Bloomberg Adriju prošle godine.
Ove godine planiraju povećanje prodaje za 40 odsto, na 79 miliona evra, a u roku od tri godine željeli bi da obore milijardu evra prihoda. "U naredne tri godine planiramo da uložimo milijardu evra u Evropskpj uniji. Kako bismo omogućili širenje, razmatramo prikupljanje novog kapitala putem IPO", naglasio je Bernard još jednom za Časnik Finance.
Pitali smo i Jureta Mikuža, osnivača i partnera u South Central Ventures fondu, da li bi neka kompanija uskoro mogla da izađe na ovdašnje tržište akcija. "Pošto se uglavnom bavimo kompanijama u ranijim fazama razvoja, teško mi je da procijenim da li će se neko od zrelijih odlučiti za IPO u kratkoročnom periodu. Ali mi bismo voljeli da berze u regionu budu življe", kaže Mikuž.
Još jedna hrvatska startap zvijezda Mate Rimac takođe već nekoliko godina sanja o debiju na berzi, ali je u ovo vrijeme prošle godine priznao da za berzu još nije vrijeme. "Trenutno me ne zanimaju cijene akcija, više me zanima gdje će moja kompanija biti za nekoliko godina, šta možemo da postignemo i premašimo. Doći će vrijeme da izađemo na berzu, ali mi smo trenutno finansijski dobro pokriveni", rekao je Rimac.
Čak i ako se odluče na ovaj korak, kao u slučaju NGEN-a, teško da će se odlučiti na Zagrebačkoj berzi. Tamo su prošle tri godine od posljednjeg IPO (Špan). Ovo je bila prva domaća IT kompanija koja je izašla na berzu u posljednjih 18 godina.
- U pisanju pomogli Aleksandra Tomić, Branislav Urošević i Svjetlana Šurlan.
.webp){kind=icon}
