.webp){kind=icon}
Berze u regionu nisu posebno razvijene, ali opet prednjače u odnosu na dvije bosanskohercegovačke. Opet, sve one ostvarile su značajan pad u odnosu na ranije godine. Teško je naći nekog učesnika na tržištu, eksperta ili analitičara koji bi bio zadovoljan s aktualnim stanjem na tržištima kapitala u regiji, a kao jedno od mogućih rješenja navodi se i okrupnjavanje. Zanimljivo je kako smo neki dan izvijestili da je Zagrebačka berza postala najveći dioničar Makedonske burze.
Ono što je karakteristično za poslovanje Sarajevske berze (SASE), kao i svake druge tranzicijske berze, jesu svakako oscilacije u tržišnoj aktivnosti, kaže za Bloomberg Adriu, Almir Mirica, izvršni direktor SASE.
"Domaće tržište kapitala suočava se s velikim izazovima od svog nastanka. Za razliku od bankarskog sektora, ono nije nikada bilo u fokusu razvojnih projekata finansiranih od strane međunarodnih i domaćih institucija. Niska finansijska pismenost stanovništva, nepovjerenje i loša iskustva iz masovne privatizacije i famoznih 'certifikata' su kod velikog broja ljudi stvorila otklon prema ovom segmentu finansijskog tržišta. Svjetske finansijska kriza 2007/08, koja se prelila i na naše tržište, dodatno je usložnila situaciju", kaže on.
Posebna uloga pripada svakako i nestabilnoj političkoj situaciji u zemlji, koja je konstanta zadnjih decenija, dodaje te kaže kako se u zadnje vrijeme ponovo pogoršava. Pored toga, situacija da je tržište kapitala gotovo dvije godine nije imalo funkcionalnog vrhovnog regulatora (Komisija za vrijednosne papire FBiH) je zadala dodatni udarac svim potencijalnim aktivnostima na tržištu kapitala.
Promjene od 2011.
"Sve to je dovelo do današnjeg stanja, u kojem je likvidnost na tržištu na generalno niskom nivou. Međutim, situacija se postepeno mijenja. Počevši sa 2011. godinom, kada se pojavila po prvi put pojavila kao emitent na domaćem tržištu kapitala, Federacija Bosne i Hercegovine je putem berze emitovala trezorske zapise vrijedne više od 1,7 milijardi KM, te dugoročne obveznice u vrijednosti većoj od 1,3 milijardi KM. Slijedio je Kanton Sarajevo, koji je više puta putem berze izdao obveznice za finansiranje svog razvoja. Od privrednih društava svakako je najznačajnije emisije obveznica JP 'Autoceste FBiH', koja je putem tržišta prikupila više od 48 miliona KM. Ovi podaci pokazuju da se tržište kapitala sve više prepoznaje kao alternativni ili dopunski način finansiranja kako države, tako i privrednih društava", navodi on.
Almir Mirica
Finansijski sistem u BiH je izrazito bankocentričan, što je osobina finansijskih sistema u većini nama sličnih tranzicijskih zemalja, smatra Damir Bećirović, ekonomski analitičar i profesor s visoke škole "Internacionalna poslovno-informaciona akademija" Tuzla.
"Vrijednost bankarske aktive čini preko 90 posto ukupne finansijske aktive. S druge strane naša tržišta kapitala spadaju u tzv. rubna ili marginalna tržišta kapitala, što je kategorija koja je uvedena da se označe jako nerazvijena tržišta koja ne spadaju u do tada prisutnu podjelu na razvijena tržišta i tržišta u nastajanju. Nerazvijenost bh. tržišta kapitala se ogleda u niskom nivou likvidnosti što utiče na mogućnosti i dentificiranja pravih tržišnih cijena finansijskih instrumenata, što u konačnici narušava ključnu pretpostavku postajanja tržišta kapitala, a to je nepovjerenje", kaže Bećirović za Bloomberg Adria.
Dva smjera
Šta do znači u odnosu prema privrednom rastu, pravo je pitanje. Tu se mogu pratiti dva smjera razmišljanja, dodaje on te kaže kako prvi posmatra bankocentrični i tržnocentrični finansijski sistem kao alternativne i konkurentne izvore finansiranja privrednog sektora pri čemu se daje prednost tržnocentričnom sistemu, naročito u kontekstu nastanka i rasta startup kompanija u visoko profitabilnim sektorima poput IT ili biotehnologija (kao primjer se može uzeti ekonomski bum koji se desio u Silicijskoj dolini u posljednjih nekoliko decenija u odnosu na bilo koju evropsku regiju).
Damir Bećirović
"Drugi pristup naglašava da su ova dva sistema komplementarna i nadopunjujuća i oba mogu osigurati efikasno finansiranje u različitim fazama ekonomskog razvoja. Za privredu u BiH je bitno da se postigne uravnoteženost efikasnosti oba segmenta finansijskog sistema. Pri tome mislim da je bitniji aktivan odnos banaka prema privredi u smislu kreditiranja i aktivnost, odnosno likvidnost tržišta kapitala od odnosu od toga koja vrsta finansijskog sistema dominira prema veličine aktive", navodi Bećirović.
Mirica kaže kako su bankarski zajmovi svakako najzastupljeniji, ali ne i jedini način finansiranja razvoja poslovanja te da je pogubnost finansijskog sistema baziranog isključivo na jednom načinu finansiranja se pokazala nakon svjetske finansijske krize 2007/08 i posebno evropske dužničke krize 2012. godine.
Kako naprijed?
"Stoga je u interesu države da ojačava i potpomogne razvoj domaćeg tržišta kapitala, putem donošenja moderne legislative, jačanju zaštitinih mehanizama za vlasnike vrijednosnih papira i poreskim poticajima za emisiju vrijednosnih papira", zaključio je Mirica.
Bećirević pak ima jesnu viziju na koji način bi išao proces revitalizacije regionalnih tržišta.
"U kontekstu postizanja prave uloge tržišta kapitala u cijeloj regiji je važno stvaranje jedinstvenog tržišta kapitala koje bi bilo bitno atraktivnije za institucionalne investitore izvan regije čime bi se stvorile pretpostavke i za značajnije listiranje privatnih regionalnih kompanija na tom tržištu, što bi u konačnici dinamiziralo kako ponudu, tako i potražnju finansijkih instrumenata čime bi se unaprijedila likvidnost tržišta, što je sada njegov glavni nedostatak", poentira on.
