Pregovori u Pakistanu, koji su trebali donijeti trajniji mir na Bliski istok, završeni su prije nego što su i počeli, ali primirje za sada ostaje. "Mogu nas pozvati kad god žele", rekao je američki predsjednik Donald Trump, ali njegovi ljudi više neće "obavljati 18-satne letove da bi sjedili i razgovarali ni o čemu".
Hormuški moreuz tako i dalje zatvaraju i SAD i Iran, dok u međuvremenu barel nafte brent košta (terminski ugovori) preko 105 dolara, a zapadnoteksaška WTI manje od 95. Dodajmo da je još krajem prošle sedmice brent koštao blizu 90 dolara po barelu, što predstavlja rast od oko 15 posto. Istina je i da smo se krajem marta približili granici od 120 dolara po barelu.
S Intelom od očaja do euforije
Krajem sedmice smo ponegdje pratili rast i na tržištima akcija. Najpoznatiji američki indeks S&P 500 samo je u petak porastao 0,80 posto, dok je na nedjeljnom nivou (pet trgovačkih dana) dobio 0,55. Petak su obilježile akcije proizvođača čipova, a najprije izdvajamo Intel. Akcija je dostigla najviši nivo u historiji nakon što su najavili prodaju koja znatno premašuje očekivanja Wall Streeta. Akcije Intela su u petak porasle 23,6 posto na 82,54 dolara, dok su prije objave rezultata ove godine već bile u plusu 81 posto.
Gotovo 14-postotni rast u petak je zabilježio i AMD, dok je vrijednost akcije Qualcomma porasla za nešto više od 11.
Nvidia do rekorda
Rekordnu vrijednost dostigla je i Nvidia. Samo u petak akcija je porasla 4,3 posto, a u posljednjoj transakciji iznosila je 208,26 dolara, čime je nadmašen oktobarski rekord. Pri tome nije zanemarljivo da je Nvidia prije četiri sedmice od rekorda bila udaljena oko 20 posto. Rast u petak podigao je tržišnu kapitalizaciju kompanije iznad pet biliona dolara. Nvidijine akcije su ove godine porasle 12 posto i najviše su doprinijele rastu indeksa S&P 500 od 4,7 posto. Prema podacima Bloomberga, Nvidia je odgovorna za oko 20 posto ukupnog rasta indeksa.
Rast ovakvih akcija pokreću očekivanja da će se ogromna potrošnja na infrastrukturu vještačke inteligencije nastaviti, što podržava dugoročni rast kompanija kao što je Nvidia. Više jasnoće u trendovima donijet će ova sedmica, kada će biti objavljeni kvartalni rezultati četiri najveća investitora u ovom segmentu, Microsofta, Amazona, Alphabeta i Mete.
Na drugom kraju svijeta, u Aziji, predznaci indeksa bili su mješoviti. U Japanu je Nikkei bilježio rast kako na dnevnom (+0,97 posto) tako i na sedmičnom nivou (+2,12 posto), kineski Hang Seng je u petak porastao 0,24 posto, dok je na sedmičnom nivou pao za 0,70 posto.
Crvena boja dominirala u Evropi
S druge strane, u Evropi smo pratili padove. Euro Stoxx 50 je u petak bio u minusu za petinu procentnog poena, dok je u jednoj sedmici izgubio skoro tri posto (-2,88 posto). Među većim indeksima izdvajamo francuski CAC 40, koji je na sedmičnom nivou pao za 3,17 posto, britanski FTSE 100 je bio u minusu 2,70, a njemački DAX 2,32 posto. Sva tri indeksa pala su i na dnevnom nivou, odnosno u petak. Među njemačkim akcijama izdvajamo Rheinmetall, koji je u petak bio najveći teret za indeks DAX: akcija je tog dana pala za više od šest posto na 1.319 eura (cijena u posljednjoj transakciji).
Šta se dešava sa zlatom i bitcoinom
Zlato je nedjelju završilo na oko 4.710 dolara po unci, što je niže od nivoa na kojem se nalazilo veći dio prošle sedmice (iznad 4.800 dolara po unci). To je i više od 700 dolara manje od rekordne vrijednosti koju je zlato dostiglo krajem januara ove godine.
Smiren, ali ipak uzlazni trend, u posljednje vrijeme primjećuje se kod kriptovaluta. Najstarija među njima, bitcoin, od kraja marta ojačala je za oko 14 posto. Polako, ali sigurno približava se granici od 80 hiljada dolara po kovanici, gdje je posljednji put bio krajem januara. Šta stoji iza rasta? Investitori su preko ETF-ova u bitcoin uložili oko dvije milijarde dolara, dok je kompanija Strategy Michaela Saylora samo ovog mjeseca kupila bitcoine u vrijednosti od 3,9 milijardi dolara, što je najviše ove godine.
.webp){kind=icon}
