Dionice su porasle, a prinosi državnih obveznica pali nakon što su komentari dužnosnika Saveznih rezervi (Fed) potaknuli nagađanja da središnja banka ide prema još jednoj pauzi u povećanju kamatnih stopa. Nafta je potonula nakon najvećeg rasta od travnja.
Indeks S&P 500 porastao je treći dan zaredom, za 0,5 posto, Nasdaq 100 je bio u plusu za 0,6 posto, a Dow Jones za 0,4 posto.
Državne obveznice su ojačale. Desetogodišnji prinosi pali su 15 baznih bodova na 4,65 posto. Dolar je pao peti dan zaredom, što mu je najdulji negativni niz od srpnja.
U tjednu prepunom govora dužnosnika američke središnje banke, predsjednik Feda u Atlanti Raphael Bostic rekao je da je monetarna politika dovoljno restriktivna da spusti cijene na cilj od 2 posto. Njegov kolega iz Minneapolisa Neel Kashkari izjavio je da je "moguće" da rastući prinosi olakšaju posao Fedu.
"Iz Feda su počeli priznavati da nema potrebe za daljnjim djelovanjem s obzirom na to da su se financijski uvjeti znatno pooštrili nakon nedavnog porasta prinosa na državne obveznice", rekao je Ben Jeffery iz BMO Capital Marketsa. "Ovo priznanje možda je smanjilo zabrinutost oko potrebe za dodatnim povećanjem stopa."
Prema Anni Wong iz Bloomberg Economicsa, dva kritična predstojeća ekonomska pokazatelja – indeks potrošačkih cijena u četvrtak i anketa potrošačkog raspoloženja Sveučilišta u Michiganu u petak – mogli bi dati definitivnije nagovještaje.
Globalni investitori također su pomno pratili geopolitiku. Predsjednik Joe Biden rekao je da SAD "povećava" vojnu pomoć Izraelu nakon iznenadnog napada palestinske militantne skupine Hamas.
Šekel se stabilizirao nakon što se izraelska središnja banka borila da obuzda tržišne posljedice sukoba. Izraelska valuta je ojačala jedan posto u prvih pola sata trgovanja u utorak i bila je stabilna u odnosu na dolar.
Milijarder ulagač Paul Tudor Jones rekao je za CNBC da je trenutno geopolitičko okruženje "najrizičnije i najizazovnije" koje je ikada vidio nakon Hamasovog napada na Izrael tijekom vikenda i prognozirao da će SAD ući u recesiju početkom sljedeće godine.
Cijene plina u Europi su skočile, a Finska je u stanju pripravnosti jer sumnja da je curenje plinovoda u Baltičkom moru uzrokovano sabotažom, što potiče zabrinutost za sigurnost europske energetske infrastrukture.
.webp){kind=icon}
