Zaključno s 15. decembrom 2022, ukupan promet ostvaren na Sarajevskoj berzi (SASE) iznosio je 363.996.447 KM i za najmanje 13,45 posto veći je u odnosu na 2021. Posmatrano po tržišnim segmentima, lani je najveći promet bio na Kotaciji obveznica - 65,9 miliona KM.
Direktor Sarajevske berze Tarik Kurbegović rekao je da je, zaključno s 15. decembrom 2022, nakon obveznica, na drugom mjestu subsegment ST-2 Slobodnog tržišta, na kojem je promet iznosio 48,15 miliona KM, a slijede ST-1 subsegment s prometom od 24 miliona KM te Kotacija kompanija s 20,78 miliona KM.
"Ako posmatramo individualne vrijednosne papire, interesantna je činjenica da se među prvih 10 instrumenata po ostvarenom prometu nalaze čak tri serije obveznica koje je emitovala Federacija Bosne i Hercegovine", rekao je Kurbegović za agenciju Fena.
Precizirao je da su na drugom mjestu dionice Bosnalijeka Sarajevo s prometom od 18,89 miliona KM, zatim dionice Igmana iz Konjica s prometom od 11,19 miliona KM, dok su na četvrtom mjestu po prometu dionice kompanije Pobjeda Technology Goražde s prometom od 10 miliona KM.
"Ukupan promet u 2022. je 15,53 posto manji nego 2019, prije pandemije, kada je ostvareno 430,92 miliona KM. Glavni uzrok ovog pada leži u činjenici da se FBiH za 21,07 posto manje zadužila na domaćem tržištu kapitala - 179,8 miliona KM emisione vrijednosti u 2022. prema 227,88 miliona KM u 2019", pojasnio je Kurbegović.
Zaključno s 15. decembrom 2022, ukupan promet koji je ostvaren na Sarajevskoj berzi iznosio je 363.996.447 KM i za najmanje 13,45 posto je veći u odnosu na 2021, kada je ostvareno ukupno 320,8 miliona KM.
Redovni berzanski promet u 2022. iznosio je 165,1 milion KM, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 102,91 posto.
"Kod vanberzanskih transakcija, uključujući i pakete dionica, u 2022. je došlo do pada od 61,88 posto, sa 49,63 miliona KM, koliko je ostvareno u 2021. na 18,9 miliona KM u ovoj godini. U 2022. je održano i manje javnih ponuda obveznica i trezorskih zapisa FBiH, tako da je pad kod ove stavke iznosio 5,23 posto", dodao je.
Indeksi većinom u zelenom
Indeksi na Sarajevskoj berzi većinom su bili u "zelenoj teritoriji". Tako je indeks SASX-FN, jedini indeks u regionu koji koristi fundamentalne pokazatelja kao ponder učešća, zabilježio porast vrijednosti od 11,48 posto.
Na drugom mjestu slijedi glavni indeks Sarajevske berze, koji prati kretanje cijena prvih 10 kompanija mjereno po tržišnoj kapitalizaciji i učestalosti trgovine, SASX-10, s plusom od 7,14 posto.
SASX-BBI, indeks koji prati kretanje grupe kompanija čije je poslovanje u skladu s halal principima je zabilježio porast od 4,99 posto u odnosu na kraj prošle godine.
Najveći pad vrijednosti zabilježio je BIFX, indeks koji prati kretanje cijena dionica zatvorenih investicionih fondova na domaćem tržištu kapitala. On je u toku 2022. izgubio 8,98 posto vrijednosti, uz relativno skroman promet od 2,8 miliona KM koliko je trgovano dionicama njegovih konstituenata, ZIF-ova.
Negativan performans zabilježio je i SASX-30 od 0,90 posto.