Nakon četiri uzastopna podizanja kamatnih stopa od po tri četvrtine procentnih poena, Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država konačno su usporile.
Centralna banka SAD-a je na sastanku održanom u srijedu odlučila da cijene zaduživanja podigne za 50 baznih poena, nakon čega se referentna kamatna stopa nalazi u rasponu od 4,25 do 4,5 odsto.
Gdje je kraj?
Jedno od glavnih pitanja na koje investitori još uvijek nemaju odgovor je kada će doći kraj podizanju kamatnih stopa u SAD, a investitore svakako jednako interesuje i kada bi cijene zaduživanja mogle da krenu silaznom putanjom. U posljednjoj anketi Bloomberga, srednja prognoza za maksimalnu kamatnu stopu iznosi 4,9 odsto, što je više nego što se očekivalo prije novembarskog sastanka.
Nakon novembarskog sastanka referentna kamatna stopa našla se na najvišem nivou od 2008. godine, a cijene zaduživanja su podizane na šest uzastopnih sjednica.
Regija i Fed
Kako su iz Narodne banke Srbije rekli u odgovoru na pitanja Bloomberg Adrije, odluke Fed-a ne utiču na finansijsko tržište u Srbiji jednako direktno kao što je to slučaj sa odlukama Evropske centralne banke (ECB), kako zbog činjenice da je Evropska unija najveći trgovinski partner Srbije, tako i zbog činjenice da je zanemarljivo mali broj kredita indeksiran u dolarima u poređenju sa evrima.
Odluke Fed-a svakako utiču na svjetska tržišta, gde Srbija nije izuzetak. U našem slučaju, radi se o kanalu portfolio investicija, dodali su ranije iz NBS. Kada govorimo o ovom kanalu, "veći uticaj imaju odluke Fed-a, s obzirom da investitori sa dolarskog finansijskog područja imaju dominantno nerezidentno učešće u dinarskim hartijama od vrijednosti Republike Srbije. Uticaj pooštravanja monetarnih politika navedenih centralnih banaka se prije svega može ogledati kroz nešto veće usmerenje globalnih tokova kapitala ka finansijskoj aktivi SAD i evrozone, uz dezinvestiranje iz aktive zemalja u razvoju", pojasnili su tom prilikom iz srpske centralne monetarne institucije.