Vlade entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH) različitim intenzitetom posežu za zaduživanjem na berzi, odnosno za prodajom obveznica ili trezorskih zapisa. U posljednjih mjesec dana na berzama su trebale da budu emitovane dugoročne obveznice, kao i kratkoročni trezorski zapisi Republike Srpske i Federacije BiH, ali su investitorima na raspolaganju bile samo hartije od vrijednosti iz RS-a.
Ministarstvo finansija u Vladi FBiH planiralo je u septembru zaduženje aukcijom trezorskih zapisa, kao i emisiju sedmogodišnjih obveznica, ali ih je otkazalo. U pomenutom Ministarstvu naveli su da imaju adekvatan nivo likvidnosti Jedinstvenog računa Trezora FBiH i zbog toga smanjene potrebe za finansiranjem.
Istovremeno, Ministarstvo finansija u Vladi RS tokom septembra je prodalo obveznice vrijedne 50 miliona KM i trezorske zapise od 47,8 miliona maraka.
Pored toga, za sutra (12. oktobra) planirana je nova emisija petogodišnjih obveznica RS u iznosu od 30 miliona maraka.
Dosadašnje zaduženje
Republika Srpska se u ovoj godini do sada na berzi zadužila za 325,62 miliona KM, dok je Federacija BiH na isti način prikupila 179,86 miliona KM.
Prema Kalendaru aukcija hartija od vrijednosti za 2022. godinu, Ministarstvo finansija RS je u ovoj godini imalo četiri aukcije trezorskih zapisa i šest emisija obveznica, dok je otkazalo jednu prodaju obveznica u junu (30 miliona KM) i jednu aukciju trezorskih zapisa u aprilu (20 miliona KM).
Što se tiče Federalnog ministarstva finanasija, u ovoj godini uspješno su održane četiri emisije obveznica i jedna emisija trezorskih zapisa. Otkazane su po dvije emisije obveznica i trezorskih zapisa.
Podsjećamo, analiza Analitičkog tima Bloomberg Adrije pokazala je da će, među državama regije, Bosna i Hercegovina i Slovenija iduće godine imati najmanje potrebe za zaduživanjem.
Više: BiH se dogodine mora zadužiti za četiri posto BDP-a, Hrvatska za čak 15 posto
Naime, potrebe za zaduživanjem BiH iznosiće četiri posto BDP-a, dok će taj procenat u Sloveniji iznositi šest posto BDP-a. To znači da barem ta komponenta neće previše uticati na konačnu visinu kamata koje će države plaćati na svoje nove dugove.
.webp){kind=icon}
