Nvidia, SpaceX, Novo Nordisk, Alphabet, Apple – dostignuća 2024. godine

Nvidia je s čipovima H100 postala prvak na polju umjetne inteligencije, dok Europska unija svojim Zakonom o umjetnoj inteligenciji (AI Act) preuzima vodeću ulogu u etičkoj regulaciji, no prema mišljenju nekih, usporava razvoj AI tehnologije u Europi. U isto vrijeme, SAD i Kina našli su se u "tehnološkom hladnom ratu", gdje čipovi i solarni paneli zamjenjuju tradicionalnu diplomaciju.

Apple je s Visionom Pro predstavio svoju viziju proširene stvarnosti, iako se još uvijek traži u svijetu generativne umjetne inteligencije. Svemirski sektor, predvođen raketom Starship tvrtke SpaceX, doslovno je dosegao nove visine, dok kvantna računala pomiču granice mogućeg – Googleov kvantni čip Willow obrađuje podatke brže nego što možemo zamisliti.

Farmaceutski sektor zabilježio je ekspanziju s Ozempicom, dok termalne baterije otvaraju vrata energetski učinkovitijoj budućnosti. Inovacije u 2024. natječu se s izazovima poput infrastrukture, regulacija i geopolitičkih tenzija. Budućnost nije jednostavna, ali je zasigurno uzbudljiva. Ovo su samo neki od ključnih primjera koji će utjecati ili već znatno utječu na razvoj u narednim godinama.

Uspon Nvidije

Nvidia je napravila nevjerojatan napredak u tehnologiji čipova za umjetnu inteligenciju, učvrstivši se kao lider u tom sektoru. Tržišna vrijednost kompanije premašila je 3,6 bilijuna dolara, čime je na trenutak čak pretekla Microsoft. Njihovi AI čipovi serije H100 Hopper postali su zlatni standard za pogon velikih jezičnih modela (LLM) poput GPT-4 i njegovih nasljednika, potičući potražnju među tehnološkim divovima kao što su Microsoft, Google i Meta.

Uvođenje Zakona o umjetnoj inteligenciji EU (AI Act)

Europska unija usvojila je svoj revolucionarni Zakon o umjetnoj inteligenciji (EU AI Act), koji postavlja standarde za etički razvoj i primjenu umjetne inteligencije. Taj regulatorni okvir utjecat će na tehnološke politike širom svijeta. Države i tvrtke izvan Europe vjerojatno će morati prilagoditi svoje prakse kako bi poslovale na europskom tržištu. Međutim, kritičari upozoravaju da je zakon previše fokusiran na regulaciju, dok nedovoljno potiče istraživanje i razvoj unutar Europe. Zbog strogih ograničenja, tvrtke bi mogle premjestiti svoje razvojne projekte izvan Europe, što bi moglo smanjiti njezinu konkurentnost na globalnom tržištu.

Appleov Vision Pro i izazovi u području generativne umjetne inteligencije

Apple je predstavio Vision Pro, što predstavlja značajan iskorak u inovacijama na polju proširene stvarnosti. Ipak, tehnološki div suočava se s vidljivim izazovima u razvoju generativne umjetne inteligencije. To je potaknulo Apple na diverzifikaciju poslovanja izvan "iPhone-centričnog" modela. Tvrtka planira uvođenje vlastitih modemski čipova koji će zamijeniti komponente Qualcomma, s ambicijom da do 2027. nadmaši tehnologiju tog konkurenta, što bi moglo značajno promijeniti tržišnu dinamiku.

Rastuće tehnološke napetosti između SAD-a i Kine

SAD je pooštrio izvozne restrikcije za napredne tehnologije, uključujući Nvidijine čipove serije H100 i softver za umjetnu inteligenciju, s ciljem usporavanja tehnološkog napretka Kine. Kao odgovor, Kina je razvila Mate 70 čipove koje proizvodi Huawei i povećala domaću proizvodnju poluvodiča kroz SMIC, gdje su predstavili sedamnanometarske čipove. Također, Kina je povećala proizvodnju solarnih panela i razvila nove generacije visokoučinkovitih baterija.

S druge strane, SAD je putem zakona CHIPS potaknuo izgradnju tvornica poluvodiča, poput Intelove u Arizoni, te ojačao suradnju s Japanom, koji je ograničio izvoz ključnih materijala za litografiju, potrebnih za kinesku proizvodnju čipova. Kritičari upozoravaju da bi te tenzije mogle dovesti do "tehnološkog hladnog rata", podijelivši globalno tržište. Utrka za tehnološkom dominacijom između tih dviju zemalja ne pokazuje znakove smirivanja, a obje strane ubrzano ulažu u inovacije i jačaju svoj utjecaj na globalnoj sceni.

Depositphotos

 

Generativna umjetna inteligencija potiče kapitalne izdatke

Microsoft je kupio više od 485 tisuća Nvidijinih čipova H100 za svoje modele umjetne inteligencije, dok je Amazon uložio dodatne četiri milijarde dolara u Anthropic radi razvoja konkurentnih rješenja za umjetnu inteligenciju. Meta je najavila nove modele za stvaranje sadržaja prilagođenog društvenim mrežama, povećavajući time ulaganja u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju. Procjene govore da je tijekom 2024. u razvoj rješenja i infrastrukture za umjetnu inteligenciju uloženo gotovo 300 milijardi dolara.

Primjene generativne umjetne inteligencije sežu od automatizacije pisanja i kreiranja slika do optimizacije farmaceutskih istraživanja i razvoja autonomnih vozila. Na primjer, farmaceutske kompanije poput Moderne koriste umjetnu inteligenciju za ubrzavanje razvoja lijekova, dok Tesla implementira generativne modele za unapređenje navigacije u svojim vozilima.

Unatoč velikim prilikama, ostaju značajni izazovi. Troškovi infrastrukture potrebne za rad tih sustava izuzetno su visoki, što pogoduje velikim tehnološkim tvrtkama, dok istovremeno otežava ulazak manjim igračima.

Ekspanzija svemirskog sektora

SpaceX je s raketom Starship uspješno izveo prvu potpuno višekratno upotrebljivu misiju, što će drastično smanjiti troškove lansiranja i omogućiti širi pristup svemirskim istraživanjima. Američka tvrtka Intuitive Machines lansirala je lunarni modul Odysseus uz pomoć rakete Falcon 9 tvrtke SpaceX, koji je uspješno sletio na Mjesec. To je bilo prvo američko lunarno slijetanje nakon više od pola stoljeća, značajan korak za komercijalne svemirske programe i istraživanje Mjeseca.

 

Europska svemirska agencija je s raketom Ariane 6 provela svoju prvu komercijalnu misiju i doprinijela razvoju modula za lunarnu postaju Lunar Gateway, u suradnji s NASA-om. Tvrtke poput Blue Origina i Rocket Laba ubrzale su razvoj tehnologija za mikrolansiranja i komercijalne misije na asteroidima, otvarajući nova područja istraživanja svemira.

Eksplozija Ozempica i sličnih lijekova za mršavljenje

Globalno je došlo do eksplozije potražnje za lijekovima za mršavljenje, poput Ozempica i Wegovyja, koji se temelje na aktivnom sastojku semaglutidu. Ti lijekovi, prvotno razvijeni za liječenje dijabetesa tipa 2, postali su popularni zbog svog "sporednog" učinka – gubitka tjelesne mase. Potražnja za njima toliko je porasla da su farmaceutske tvrtke poput Novo Nordiska i Eli Lillyja povećale proizvodne kapacitete kako bi zadovoljile globalne potrebe.

Bloomberg

 

Ozempic je u Sjedinjenim Američkim Državama postao jedan od najčešće propisivanih lijekova, dok je Wegovy stekao iznimnu popularnost u Europi i Kini. Farmaceutske kompanije istovremeno šire istraživanja i razvijaju nove formulacije koje obećavaju još veću učinkovitost u regulaciji tjelesne težine. Primjerice, Eli Lilly je predstavio lijek tirzepatid, koji je u kliničkim studijama pokazao još bolje rezultate od semaglutida.

Kvantna tehnologija

Ostvaren je izuzetan napredak u području kvantnog računalstva, omogućujući rješavanje problema koji su ranije bili nerješivi za klasična računala. Google je predstavio svoj novi kvantni računalni čip Willow, sposoban riješiti izračun u manje od pet minuta, dok bi najbržim superračunalima za isti zadatak bilo potrebno 10 kvadrilijuna godina.

Taj uspjeh temelji se na korištenju 105 kvantnih bitova (qubit), koji omogućuju paralelnu obradu informacija u više stanja istovremeno, eksponencijalno povećavajući računalnu moć. Osim toga, Willow je dizajniran da smanjuje pogreške s povećanjem broja qubita, što je dosad bio jedan od najvećih izazova u kvantnom računalstvu. Taj proboj obećava revoluciju u raznim područjima, uključujući kriptografiju, medicinska istraživanja i simulacije molekularnih procesa.

Termalne baterije

Termalne baterije osmišljene su za pretvaranje električne energije u toplinu, njeno skladištenje i kasnije oslobađanje za upotrebu. Proces započinje generiranjem topline, pri čemu se električna energija, često dobivena iz obnovljivih izvora poput solarne i vjetroelektrane, koristi za zagrijavanje materijala s visokim toplinskim kapacitetom, poput keramičkih opeka, ugljičnih blokova ili metalnih legura. Pohranjena toplina se zatim čuva u izoliranim sustavima, omogućujući dugotrajnu dostupnost čak i kad električna energija nije na raspolaganju.

Kompanije poput Rondo Energyja razvijaju sustave koji pretvaraju električnu energiju u toplinu uz pomoć grijača, sličnih onima u električnim pećima, ali na većoj skali i pri višim temperaturama. Uz Rondo Energy, kompanije poput Antora Energyja i Electrified Thermal Solutionsa rade na sličnim tehnologijama koje koriste ugljične blokove ili termički provodne opeke za generiranje i skladištenje topline.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar