Startup ekosistem u Bosni i Hercegovini (BiH) karakteriše mali broj organizacija za podršku koje uglavnom djeluju individualno, mali broj programa podrške, nerazvijen ekosistem za investiranje, mali broj startupa i neadekvatna zakonska regulativa. Napredak postoji, ali je veoma spor i veliki je prostor za njegovo unapređenje.
Ako posmatramo Adria regiju, najrazvijeniji startup ekosistem ima Srbija, a potom slijede Makedonija, Crna Gora i onda BiH, Albanija i Kosovo kao ekosistemi na sličnom nivou razvoja.
Prema izvještaju Central and Eastern European Startups 2022, koji je nedavno objavio Dealroom.co, BiH ima 70 startupa, dok Srbija, kao najrazvijenija, ima 400 startupa. Takođe, što se tiče investicija, startupi u Srbiji su podigli 44 miliona evra investicija, u Makedoniji 10 miliona evra, dok su startupi u Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu i BiH podigli pojedinačno ispod pet miliona evra. Preciznije, u BiH je stiglo nepunih dva miliona evra (1,75).
O startup ekosistemu u BiH za Bloomberg Adriju govorio je Vladimir Ćorda, direktor kompanije Virtuo iz Banjaluke. Trenutno je angažovan kao Ekosistem fasilitator za Swiss Entrepreneurship, program koji za cilj ima jačanje startup ekosistema u BiH, Srbiji, Makedoniji, Albaniji i Kosovu. Organizator je i katalizator programa namijenjenog startupima u najranijoj fazi razvoja - kada postoji tim i ideja.
"Većina aktivnosti vezanih za startupe u BiH se dešava u tri centra - Sarajevu, Mostaru i Banjaluci. BiH posjeduje veoma kvalitetan tech talenat, ljude koji dugi niz godina rade u IT sektoru, rade za strana tržišta i na projektima iza kojih stoje kako startupi tako i velike kompanije. Sa te strane mislim da imamo veoma dobru bazu za razvoj vlastitih startupa i da globalno ponudimo kvalitetne proizvode, a ne samo uslugu i svoje sate", smatra Ćorda.
U BiH danas u startup svijet, dodaje, ulaze samo oni najodvažniji zato što je put težak i rizičan, a potreban je i razvijen startup ekosistem koji će biti dobar saputnik onima koji se odvaže na taj korak.
Vladimir Ćorda (Privatna arhiva)
Spremnost mladih da rizikuju i razvijaju startup
Još uvijek je mali broj mladih ljudi spreman da odabere preduzetništvo kao razvojni put, potvrđuje Ćorda i dodaje da se češće opredjeljuju za zapošljavanje nego samozapošljavanje ili pokretanje biznisa.
"Vlastite biznise najčešće pokreću ljudi sa 30 ili više godina, koji imaju određeno iskustvo, specifična znanja i uvidjeli su potencijalne prilike na tržištu ili probleme u svom sektoru koje mogu riješiti. Da bismo više mladih uključili i osposobili da imaju znanja potrebna za razvoj biznisa, potrebno je da radimo na podizanju svijesti, edukaciji kroz srednje škole, fakultete, kroz sistemski pristup", kaže Ćorda.
Na domaćim tehnološkim fakultetima preduzetništvo se izučava kroz jedan predmet, a na nekim ni toliko, dodaje on. "Danas startupe u većini slučajeva pokreću inženjeri. Tokom fakulteta oni nemaju priliku da spoznaju biznis stranu, osim ako nisu to uradili samoinicijativno", naglašava Ćorda.
Poteškoće za razvoj startupa u BiH
Ćorda ističe da je teško istaći pojedinačno zakonsko rješenje koje najviše ometa razvoj startupa, ali potvrđuje da postoje određene poteškoće s kojima se startupi susreću.
"Naprimjer ukoliko prodajete svoju aplikaciju na globalnom tržištu, po Software as a Service principu, i želite imati implementirano plaćanje putem globalno prihvaćenog PayPala, doći ćete u situaciju da vam veliki broj banaka neće dozvoliti prebacivanje sredstava na račun firme", naglašava Ćorda.
Pored toga, ako startup ima investitora koji je spreman da uloži novac za 10 odsto udjela u firmi, osnivač koji ulaže ideju vjerovatno će morati angažovati sudskog vještaka da izvrši procjenu i dokaže zašto osnivač ima 90 odsto vlasništva bez ulaganja recipročnog iznosa novca.
"To su samo neki od praktičnih problema s kojima se možete susresti u sturtup ekosistemu u BiH", ističe Ćorda.
Depositphotos
Preduslovi za razvoj
BiH je premalo tržište da bi startup ekosistem zaživio na privatnoj inicijativi, kako je to slučaj, naprimjer, u SAD-u.
"Ono što je bitan preduslov za daljnji razvoj jeste stvarno opredjeljenje donosilaca odluka da se startup ekosistem razvija i njihovo aktivno učešće u razvoju ekosistema. Ovdje bi trebalo početi od temelja, a on bi podrazumijevao definisanje pojma startup", kaže Ćorda.
U Srbiji i Crnoj Gori startupi su definisani Zakonom o inovacionoj djelatnosti, što je bitno da bi se mogli razvijati i realizovati programi podrške namijenjeni startupima u pravom smislu riječi.
"Danas imamo slučajeve da se u BiH realizuju programi koji u sebi sadrže pojam startup ili su orijentisani na startupe, a u suštini podržavaju mikrobiznise ili samozapošljavanje", tvrdi Ćorda.
Nakon definisanja pojma startup, poručuje on, može se uraditi dosta toga, a trebalo bi dodatno pojednostaviti proces registracije i promjenu vlasništva preduzeća.
Kao preduslov za razvoj startup scene ističe i usvajanje zakona o alternativnim investicionim fondovima, uvođenje poreskih podsticaja za firme ili pojedince koji žele ulagati u startupe, kao i da bankarski sistem bude fleksibilniji i otvoreniji u smislu deviznog poslovanja firmi.
Promjene slijede
Evidentno je da BiH ima solidnu osnovu za daljnji razvoj startup ekosistema, te da se pozitivne promjene dešavaju.
"Iako ih nemamo puno, pojedine organizacije u ekosistemu su se već etablirale i prepoznatljive su u zajednici s programima koje realizuju. Bitno je da nastave kontinuiranu realizaciju svojih programa kako bi se startupi mogli osloniti na njih u procesu svog razvoja", kaže Ćorda.
Trenutno postoje dvije inicijative za kreiranje mreža poslovnih anđela u BiH, što ukazuje na dodatni razvoj investicione komponente. Takođe, BH Telecom je pokrenuo fond za investiranje u startupe, koji je orijentisan na lokalno tržište. Svim navedenim inicijativama treba još vremena da zažive u pravom smislu, ali za očekivati je pozitivnu primjenu na polju dostupnih sredstava za razvoj startupa.
.webp){kind=icon}
