Federalni data centar u Zenici: Od teške industrije do digitalnog i zelenog razvoja

Zenica, nekada srce teške industrije Bosne i Hercegovine, posljednjih godina traži nove razvojne puteve. Željezara Zenica u stečaju, simbol industrijskog identiteta grada, u stečaju postaje temelj transformacije prema digitalnoj i zelenoj ekonomiji. U fokusu je projekt Federalnog data centra, modernog čvorišta s HPC/AI kapacitetima i Tier III standardom, koji bi služio javnim institucijama i jačao digitalni suverenitet u FBiH.

Jasmin Hadžirasidović, stečajni upravnik Željezare Zenica, za Bloomberg Adriju pojašnjava plan za uspostavu Federalnog data centra, te kaže da je ovaj data centar zamišljen kao centralna, sigurna i pouzdana digitalna infrastruktura za FBiH, koja bi bila na raspolaganju federalnim, kantonalnim, gradskim i općinskim institucijama, kao i javnim ustanovama iz oblasti zdravstva, obrazovanja, pravosuđa i uprave.

Kako objašnjava Hadžirasidović, cilj je da lični podaci građana i ključni podaci javnog sektora ostanu unutar BiH, obrađuju se u standardiziranom i sigurnom okruženju te dugoročno održavaju uz niže troškove i veću pouzdanost.

 Željezara Zenica u stečaju

Korištenjem ovog centra organi uprave i javne institucije ostvaruju višestruke benefite: smanjuju troškove održavanja IT sistema, postižu viši nivo cyber-sigurnosti kroz centraliziranu zaštitu i profesionalno upravljanje rizicima, te prevazilaze ograničenja kadrovskih resursa zahvaljujući zajedničkoj, specijaliziranoj infrastrukturi.

"Posebno je važno rješenje kadrovskog problema, jer institucije više ne zavise od ograničenog broja internih IT stručnjaka, već koriste zajedničku, specijaliziranu infrastrukturu i znanje. Smještanjem podataka u Federalni data centar jača se digitalni suverenitet, budući da ključni podaci javnog sektora ostaju pod domaćom kontrolom, u skladu s interesima FBiH", naglašava on.

 Željezara Zenica u stečaju

Projekt se razvija na imovini Željezare Zenica u stečaju, koja raspolaže infrastrukturnim prednostima razvijenim za tešku industriju: snažnom elektroenergetskom mrežom, više od 20.000 m² građevinskog zemljišta, logističkom povezanošću i blizinom akademske zajednice, posebno Univerziteta u Zenici.

Unutar data centra planira se i uspostava superračunarskih (HPC/AI) kapaciteta, što otvara mogućnosti za napredna istraživanja, industrijske analize, optimizaciju proizvodnih i energetskih procesa, razvoj AI rješenja, te analitiku javnog sektora za kvalitetnije planiranje i donošenje odluka.

"Time bi FBiH dobila domaći kapacitet za visokoperformansno računanje, umjesto oslanjanja na strane centre", dodaje.

Federalni data centar je ključni stub planiranog Tehnološkog parka, koji bi obuhvatao IT hub, startup centar i edukativno-istraživačke sadržaje, povezujući naučnu zajednicu, javni sektor i privredu u inovacijski ekosistem.

Koncept se zasniva na dvostrukom korištenju: besplatnom pristupu javne uprave te komercijalnim uslugama (cloud, HPC, AI) ponuđenim tržištu, s operativnim upravljanjem komercijalnog segmenta kroz Željezaru Zenica u stečaju.

Trenutno je projekt u fazi pripreme projektnog zadatka za izradu studije izvodljivosti, uz stručni tim Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici i eksperte iz oblasti IT-a, energetike i infrastrukture. Također, potpisan je Memorandum o saradnji s Arhitektonskim fakultetom u Sarajevu, čija podrška će biti izrazito značajna u osmišljavanju izgleda i rasporeda budućeg kompleksa. 

U budžetu FBiH za 2026. godinu osigurana su sredstva od 500.000 KM za sufinansiranje studije, uz kako kaže Hadžirasidović, očekivano učešće kantona, jer data centar predstavlja servisnu infrastrukturu za cijelu Federaciju.

"U širem smislu, projekt Federalnog data centra, superračunara i Tehnološkog parka predstavlja novi razvojni zamah ostvaren kroz transformaciju Željezare Zenica u stečaju - od simbola teške industrije ka nosiocu digitalne, zelene i održive ekonomije", kaže Hadžirasidović.

 Željezara Zenica u stečaju

Ovaj pristup jasno pokazuje da stečaj ne mora značiti kraj, već da, uz kvalitetnu ideju, stručno vođenje i razumijevanje donosilaca odluka, može postati osnov novog razvojnog ciklusa, poručuje on. Okvirno, realizacija projekta očekuje se u roku od tri do pet godina od završetka studije izvodljivosti.

Regija i svijet

Kada uporedimo stanje data centara u regiji i u našoj zemlji, razlika je vidljiva. U većim zemljama Zapadnog Balkana, kao što je Srbija, postoji značajan broj data centara. Hrvatska također ima više objekata i razvijenije kapacitete koji prate rast potražnje za digitalnim uslugama.

U BiH, tržište je znatno manje, s tek nekoliko objekata, dok nacionalna infrastruktura  tek razvija takve projekte, uključujući planove za nove centre i tehnološke parkove. Ovaj jaz odražava širu sliku digitalne ekonomije, regija gradi kapacitete kako bi privukla više ulaganja i podržala digitalnu transformaciju, dok BiH tek jača svoju ulogu kroz inicijative i razvojne projekte u IT sektoru.

U svijetu, prema predviđanjima američke konsultantske kuće McKinsey, ulaganja u data centre bi do 2030. godine trebalo da dostignu 1.000 milijardi dolara, zajedno s infrastrukturom optičkih veza, redundantnim napajanjima i povezanošću s javnom elektroenergetskom mrežom. Značajna ulaganja se očekuju i u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, s obzirom na visoku potrošnju data centara.

Prema podacima, data centri troše ogromne količine struje, do 2030. potrošnja bi mogla dostići 250 TWh godišnje, koliko trenutno troši cijeli Japan, dok solarne i vjetroelektrane ne mogu osigurati konstantno napajanje.