Vještačka inteligencija (AI) nije samo magla podataka u oblaku, već teška industrija 21. vijeka. Vruća je, nevjerovatno skupa i prije svega energetski intenzivna. Dok se nižu nagađanja o stvaranju berzanskog AI balona, u pozadini se odvija tiha bitka za kilovate koji pokreću data centre za treniranje i rad četbotova - trka koja će odrediti pobjednike nove ere.
"Partnerstvo između OpenAI-ja i Nvidije planira instalaciju najmanje 10 gigavata Nvidijine infrastrukture", kaže ekonomista Anže Burger na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani, govoreći o rastućim potrebama američkih tehnoloških divova, tzv. hiperskalera.
Poređenja radi, naznačena snaga Nuklearne elektrane Krško je oko 0,7 gigavata, prema riječima Burgera.
Digitalna revolucija naišla je na fizička ograničenja planete Zemlje. Više nije pitanje hoće li AI jednog dana biti pametnija od nas. Pitanje je možemo li je, uopšte, priuštiti - ne u evrima, već u megavatima.
Kada u neki od četbotova unesemo upit, negdje u Sjevernoj Virdžiniji ili Irskoj ogromne mreže procesora započinju složene proračune kako bi pripremile odgovor. Čipovi za svoj rad traže ogromne količine struje i emituju veliku toplotu koju treba odvoditi, odnosno hladiti.
"Prema javno dostupnim podacima, snaga tipičnog data centra iznosi od 50 do 100 megavata, a njegova godišnja potrošnja oko 0,8 teravat-sati", pojasnili su za Bloomberg Adriju u slovenačkom operatoru elektroenergetske mreže Eles.
Trka za razvoj vještačke inteligencije je, stoga, prema procjeni Bena Buchanana, stručnjaka za tehnologiju i posebnog savjetnika Bijele kuće za AI, zapravo trka za energetske izvore. "AI više nije samo stvar koda i silicijuma u laboratoriji. Ona postaje pitanje teške industrije i masivne fizičke infrastrukture", rekao je u podkastu za časopis "Foreign Affairs".
Nezasita potrošnja električne energije
Američka banka Goldman Sachs u svom najnovijem izvještaju navodi da će se globalna potražnja za električnom energijom u data centrima do 2030. povećati za čak 160 odsto.
Još je značajniji podatak za SAD. Nakon decenija gotovo nepromijenjene potrošnje električne energije (zbog poboljšanja energetske efikasnosti uređaja), sada zbog AI centara potrošnja naglo raste. Goldman Sachs procjenjuje da će data centri do kraja decenije trošiti osam odsto ukupne električne energije u SAD, što je znatno povećanje u odnosu na sadašnja tri odsto. Reč je o ogromnom udjelu koji zahtijeva ulaganja u mrežu u vrijednosti od više desetina milijardi dolara.
"Biće potrebna velika ulaganja u nuklearnu energiju. Trump je nedavno alocirao 80 milijardi dolara za izgradnju novih reaktora, dok Kina do 2035. planira pet puta veća ulaganja", sažima Burger energetski aspekt velike tehnološke i geopolitičke trke između velesila.
Na tu opasnost upozorava i Buchanan, koji kaže da je američki model razvoja AI-ja, možda, dosegao svoje granice upravo u fizičkoj infrastrukturi. Američka električna mreža, koja se posljednjih decenija nije znatno širila, jednostavno nije spremna na takav šok. Buchanan ističe da jedan jedini trening naprednog AI modela može koštati više od 100 miliona dolara i potrošiti energije koliko i manji grad.
Trka za prevlast u AI-ju više nije samo trka algoritama, nego trka za pristup električnoj mreži, pri čemu su tehnološki divovi spremni da plate šta god treba da osiguraju napajanje, potiskujući tako druge potrošače.
.webp){kind=icon}
