Zenica, nekada srce teške industrije Bosne i Hercegovine, danas traži nove razvojne puteve. Grad čiji je identitet decenijama bio vezan za dimnjake i čelik, sada stoji pred transformacijom koja bi mogla redefinirati njegovu budućnost.
Željezara Zenica u stečaju, simbol industrijske snage i radničke tradicije, postaje temelj prelaska na digitalnu i zelenu ekonomiju. Umjesto teške industrije, u fokusu su znanje, tehnologija i održivi razvoj.
Ključni iskorak predstavlja projekt Federalnog data centra, savremenog čvorišta sa HPC/AI kapacitetima i Tier III standardom pouzdanosti, a više o ovome možete pročitati u tekstu koji smo pripremili za narednu sedmicu.
Bavit ćemo se i temom kapitalne dobiti, segmentom poreskog sistema koji, uprkos značajnom udjelu u ukupnim javnim prihodima, u praksi ostaje gotovo nevidljiv. Iako porezi na dohodak, dobit i kapitalne dobitke zajedno čine skoro deset posto javnih prihoda Bosne i Hercegovine, kapitalna dobit fizičkih osoba rijetko se pojavljuje u poreskim evidencijama.
Donosimo vam koliko se zakon zaista primjenjuje u praksi, gdje su najveći izazovi i šta bi veća transparentnost značila za javne prihode.
Bavit ćemo se i sve prisutnijim fenomenom live prodaje, koji mijenja način na koji građani BiH kupuju robu, ali i način na koji se trguje. Live prodaje garderobe, kućanskih potrepština i sitnih potrošačkih proizvoda posljednjih godina postaju sve vidljivije i na domaćem tržištu. Stotine ljudi istovremeno prati prodaje uživo na Facebooku, Instagramu i TikToku, aktivno komentira, rezervira artikle i donosi brze odluke o kupovini, često bez prethodnog planiranja.
Aleksandar Mastilović za čitatelje Bloomberg Adrije analizirao je jedno od ključnih pitanja savremenog tržišta rada: hoće li nas vještačka inteligencija ostaviti bez posla ili će otvoriti prostor za nove profesije i drugačije vještine?
U svijetu rada odvija se tiha, ali duboka revolucija. Alati vještačke inteligencije ubrzano postaju dio svakodnevice kompanija i zaposlenih, od automatizacije administrativnih zadataka do napredne analitike, generativnih alata i podrške odlučivanju. Ova tehnologija istovremeno izaziva strah od nestanka radnih mjesta i budi optimizam zbog rasta produktivnosti i stvaranja novih zanimanja.
Najnovije analize pokazuju da će AI u narednim godinama znatno izmijeniti strukturu zaposlenosti, ali da ukupan ishod neće biti unaprijed određen.
Može li AI postati saveznik, a ne prijetnja tržištu rada? Odgovor donosi komentar pripremljen za ovu sedmicu.
.webp){kind=icon}
