Umjetna inteligencija dodatno je apostrofirala činjenicu kako dobre namjere Europske unije, koja je preuzela ulogu štitonoše, vode u prekomjernu regulaciju koja koči inovativnost. Iako se tu tehnologiju prikazuje kao babarogu koju hitno treba obuzdati, i to još od doba kada je bila samo na razini ideje, njezini su utjecaji blagotvorni za gospodarstvo. To su neki od zaključaka panela "UI ili Black Mirror" koja je održana u četvrtak na konferenciji Game Changer.
Crne vrane i šišmiši, tako nekako, kao isječci iz horora izgledaju proročanstva o tehnologiji koja puni medijske stupce možda i više nego nestašne prepirke na relaciji Markov trg–Pantovčak. Uzet će nam sve, posao, privatnost, identitet, ta strašna umjetna inteligencija kojoj je ChatGPT poslužio kao portal u svijet.
"Umjetna inteligencija ima malo nesreću što je bila toliko opjevana u znanstvenoj-fantastici i prije no što je postala mainstream. Podsjetimo, u SF filmovima kao što su Terminator, 2001: Odiseja u svemiru ili serijama kao što je Black Mirror imala je negativnu konotaciju. Ono što je tamo bilo moguće samo u teoriji, sada se počelo primjenjivati u praksi i ne samo to, već je napravljen kvantni skok u shvaćanju gdje se sve ta tehnologija može koristiti", kazala je Hajdi Ćenan, suosnivačica UI startupa airt.
Napomenula je kako se umjetna inteligencija ne koristi, kako se najavljivalo, samo za repetitivne zadatke koje obavljaju niskokvalificirani kadrovi, već je ušla i u svijet takozvanih bijelih ovratnika i pokazala kako može raditi poslove intelektualaca. To je samo potpirilo strahove od te tehnologije.
"Došli smo do trenutka kada je tehnologija napredovala iznad razine razumijevanja. To je usporedivo s onime kad je čovjek otkrio vatru i budući da je nije razumio, u početku se uplašio. U našoj je prirodi kad se uplašimo da napravimo hype", nadovezala se Vanja Ljevar, suosnivačica i glavna podatkovna znanstvenica u tvrtki Kubik Intelligence koja se bavi bihevioralnom analitikom.
Poentirala je kako nije dobro što se kao teme u javnosti senzacionalistički potenciraju neki hipotetski scenariji i stvara velika negativna reputacija umjetnoj inteligenciji, a ne fokusira se na stvarne probleme koji se ne rješavaju, poput rodne neravnopravnosti.
Gušenje inovacija
Ljevar, koja je nedavno objavila recenzirane akademske radove o psihologiji u velikim podacima i korištenju transakcijskih podataka za društveno dobro, podsjetila je kako unatoč zgražanju koje UI u javnosti izaziva, korištenje te tehnologije povećava produktivnost. U izvještaju Goldman Sachsa o generativnoj umjetnoj inteligenciji navodi se kako ona može povećati globalni BDP sedam posto, gotovo sedam bilijuna dolara u deset godina.
Naravno, ne treba odmahnuti rukom i zanemariti potencijalne opasnosti nove tehnologije u mogućim scenarijima kako se ne bi dogodilo da se radi na uništavanju ljudske civilizacije kao što je bilo s atomskom fizikom i nuklearnom bombom, kazala je Ćenan. No smatra kako se to neće postići pauzom u razvoju, a istaknula je i kako regulativa ionako nikada nije uistinu spriječila u naumima one sa zlim namjerama. Regulativu pozdravlja, no, kako kaže, Europska unija želi postati lider u regulacijama, a ne u inovacijama, što deklarativno pokušava nametnuti.
"Najveće tech firme više nisu europske", naglasila je potpredsjednica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI).
"Ostatak svijeta se posvetio komercijalizaciji ideja i investicijama u razvoj, dok EU birokracijom i regulacijom to koči. Načelna namjera kao što je zaštita temeljnih vrijednosti, uključujući i Zakon o umjetnoj inteligenciji te zabranu nekih njezinih primjena poput društvenog bodovanja je dobra. Nažalost, uvijek padnemo na provedbi toga, zakompliciramo si život, ali i razvoj inovacija. Na kraju male i srednje tvrtke imaju toliko tereta administracije, propisa, certifikata da, evo, nemamo velike globalne igrače koji su nastali i ostali u Europi", požalila se Ćenan.
SAD njeguje drugačiji pristup, oni dopuštaju slobodan razvoj tehnologije, pa će po potrebi uvesti regulacije tamo gdje su se iskristalizirali problemi. S druge strane svijeta, Kina ni ne razmišlja o posljedicama. Logično, to su puno povoljnije okoline za razvoj inovacija, a u tome im pomažu europski talenti, između ostalog i oni regionalni.
Svi sudionici panela, među kojima su bili i Petar Atanasovski, managing partner u beogradskom hubu za Web3 inovacije i rani kapital Attic42, te Damjan Raknić, novinar Jutarnjeg lista, složili su se kako je regija nevjerojatan izvor talenata. Međutim, uz ponude američkih tvrtki kojima je gotovo nemoguće parirati, te je kadrove teško zadržati. Srećom, dio rješenja dolazi po inerciji. Uvidjevši kako imamo talentirane ljude, tehnološke kompanije otvaraju podružnice, jedan od primjera je i Microsoftovo otvorenje razvojnog centra u Srbiji. Iz tog bi centra, moglo se čuti na panelu, jednog dana mogli proizaći neki novi startapovci.
Generacijski jaz
"Sektoru ne gine sudbina sporta gdje smo postali rasadnik talenata. Oni će raditi za velike novce za neke amazone, facebooke, spottifyje. Veliki sportski klubovi sada dolaze i po srednjoškolce, čini se da i tehnološkim talentima u srednjoj školi prijeti ista sudbina", komentirao je Raknić.
Mladih se dotaknuo i Atanasovski kazavši kako se s brzim tehnološkim razvojem stvara sve veći jaz između novih generacija i onih koji su sada krenuli u vrtić, koji neće razmišljati je li ChatGPT etički upitno rješenje. Nove tehnologije postaju sve dostupnije, time raste i mogućnost njihove zlouporabe. Ne treba, međutim, zaboraviti kako novim tehnologijama odgovaramo na realne prijetnje, ali stvaramo i nove prilike, napominje.
"Umjetna inteligencija omogućit će učinkovitiji rad, olakšati put inovacijama i dovesti do smanjenja grešaka u radnim procesima. To će se odraziti na mnoge industrije i promijeniti način na koji radimo. Na raspolaganju će nam biti jako moćan alat koji postaje pristupačan i jeftin i može nam drastično učinkovitije otvoriti put inovacijama", zaključio je Atanasovski.
.webp){kind=icon}
